Ovih je dana popularno misliti da su ugljikohidrati zaslužni za debljanje te da ćemo smršaviti ako, na primjer, izbacimo gluten iz prehrane. Nutricionističko vijeće za žitarice i mahunarke (GLNC) ne bi se složilo s tim.

Stručnjaci upozoravaju da dijeta u kojoj osoba jede vrlo malo ugljikohidrata može biti štetna za zdravlje probavnog sustava te može uzrokovati začepljenje i loš zadah. Organizacija Heart 'preporučuje uravnoteženu prehranu u kojoj ima, i (uglavnom nezasićene) masnoće, i ugljikohidrata, piše australski News.

Dijetetičarka Rosemary Stanton koja je pomogla pri pisanju prehrambenih smjernica Nacionalnog vijeća za zdravlje i medicinska istraživanja smatra kako oko 30 posto zdrave prehrane čine ugljikohidrati poput kruha, žitarice od cjelovitog zrna i mahunarke, a oko deset posto bi trebalo sadržavati voće i masnoće.

'Smršavjeti se može i bez trendova zbog kojih ljudi izbacuju cijele grupe hrana iz svoje prehrane', kaže GLNC-ova voditeljica programa prehrane Michelle Broom.

Mit 1: Izbacivanje cijelih grupa hrana pomaže s mršavljenjem

Činjenica je da je najbolja stvar za ljudski organizam uravnotežena prehrana koja sadrži sve vrste hrane. Kad osoba želi smršavjeti, trebala bi smanjiti unos visokokaloričnih namirnica, koje nemaju važne hranjive tvari. Najvažnije je kontrolirati koliko jedete.

Mit 2: Ugljikohidrati debljaju

Kvalitetne hrane s žitaricama poput kruha od cjelovitih zrna i žitarica bogatih vlaknima za doručak mogu pomoći pri kontroli tjelesne težine. Te su namirnice povezane s užim strukom i većom šansom za zdravu težinu. Ako osoba želi smršavjeti, pa posjećuje teretanu ili se bavi nekom sportskom aktivnošću, mora unositi ugljikohidrate u tijelo. Štoviše, zadržavanjem žitarica u prehrani tijekom dijete pruža metabolizmu hranjive tvari.

Mit 3: Dijeta FODMAP zdrava je za sve

FODMAP je engleska kratica za 'probavljive oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole'. U pitanju je grupa vlakana i šećera poput raži, pšenice i mlijeka te nekih vrsta voća i povrća (jabuke i zimski grašak).

U pitanju je kratkoročna dijeta (dva do šest tjedana), a služi primarno za kontrolu upalne bolesti crijeva i slične probleme. Takva prehrana zahtijeva stručnu pomoć dijetetičara i nije predviđena za korištenje bez razloga.

Mit 4: Malo ugljikohidrata i puno masnoća tajna je vitkosti

Još nije znanstveno utvrđeno dobiva li organizam dovoljno onoga što treba uz prehranu s malo ugljikohidrata i puno masnoće, je li takva prehrana održiva i hoće li uzrokovati pad imuniteta. Ustvari, takva prehrana predstavlja nešto što je radikalno različito od onoga što su znanstvene analize do sada pokazale da je zdravo. Prehrana u kojoj nedostaju vlakna i ugljikohidrati koji su bogati hranjivim tvarima povezana je s 30 posto većom šansom rane smrti.

Mit 5: Izbacivanjem glutena ćete smršavjeti

Činjenica je da hrana bez glutena sadrži više kalorija nego ona koja ga ima, jer često ima veći postotak masnoće i šećera kako bi bile boljeg okusa. Namirnice bez glutena najčešće se rade od krumpirova škroba ili škroba manioke, pa je u pitanju hrana koja ne sadrži dovoljno vlakana i cijelih zrna koji su važni za probavu i metabolizam. Ako ne bolujete od celijakije ili alergije na gluten, takva prehrana ne pruža nikakvu zdravstvenu ni drugu korist.