Hrvatska postaje sjedilačka nacija, opasan svjetski trend zahvatio je i našu zemlju, upozoravaju to stručnjaci s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu koji ističu kako nema opravdanja niti odgode hitne promjene navika koje nam mogu poboljšati zdravstveni status i život učiniti zdravijim.

 

Sjedimo i do petnaest sati dnevno, sedam sati provedemo ležeći ili spavajući, a samo smo dva sata aktivni - pokazuju posljednja istraživanja.


"Da je sjedenje postalo jednako opasno kao i pušenje, alarmantan je podatak koji poziva na akciju i promjenu. Ono iznimno loše utječe na naš metabolizam te na kardiovaskularni i lokomotorni sustav. Sjedenje u naš mozak šalje krive informacije i ne samo da ćete se udebljati, nego ćete još puno toga gorega napraviti vlastitom organizmu!" govori doc.dr.sc. Luka Milanović i dodaje kako bi svi hitno trebali uvrstite kretanje u svaki sat našeg dana.

"Ustanite, prošećite ili se istegnite. Budite aktivni cijelo vrijeme dok ste budni. Nikako nemojte dozvoliti da sjedite dva sata u komadu!" upozorava Milanović.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedovoljna tjelesna aktivnost je četvrti vodeći rizični čimbenik smrtnosti u svijetu, nakon visokog arterijskog krvnog tlaka, konzumacije duhanskih proizvoda i visoke koncentracije glukoze u krvi.

Nedovoljna tjelesna aktivnost je, stoga, prepoznata kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice - ističu stručnjaci s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ukoliko vam posao diktira da puno sjedite, zamijenite lift korištenjem stepenica. Jedan poslovni sastanak u danu obavite u šetnji.

Ukoliko koristite prijenosno računalo, postavite ga ponekad na visoki stol te stojeći obavljajte posao.

Na nedavno održanom okruglom stolu na temu „Tjelesna aktivnost i zdravlje nacije" izneseni su poražavajući podaci.

Prema rezultatima posljednjeg istraživanja u sustavu praćenja javnog mnijenja u zemljama članicama EU (Eurobarometer), 65% odraslih osoba u Republici Hrvatskoj vrlo rijetko ili nikada ne vježba, što je više od europskog prosjeka (59%).

Posebno zabrinjava i visok udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata (tako, primjerice, čak 92% djevojaka u dobi od 15 godina nije dovoljno tjelesno aktivno).