Osim što obiluju hranjivim tvarima, sezonske namirnice su iznimno korisne za zdravlje cijelog organizma. To se posebno odnosi na ljetno voće.

Kako su neke vrste samo kratko vrijeme na tržnici, požurite kušati njihove primamljive okuse, piše portal Ordinacija.hr

Maline

Sezona: Od sredine lipnja do kraja kolovoza

Da još bolje prijaju: Izaberite sočne maline, ujednačene tamne boje. Vrlo su krhke pa ih stavite na vrh košare kad ih nosite s tržnice. Budete li u prilici, probajte i izuzetno rijetke bijele maline ili one vrlo krupne, nastale križanjem s kupinom.

Načini pripreme: U želeu, svježe, kao ukras za razne kolače, kao dekoracija za sladolede. Odlično se zamrzavaju.

Prednost za zdravlje: Daju energiju, a zbog obilja vitamina C imaju jako antioksidacijsko djelovanje. Sadrže i folnu kiselinu, kalcij i magnezij. Bogata celuloznim vlaknima (7g/100g), malina je odlična protiv začepa.

Kalorije: 30 kcal/100g

Rabarbara

Sezona: Od sredine travnja do kraja srpnja

Da još bolje prijaju: Kompot od rabarbare bit će mnogo finiji ako dodate jednu jabuku pri kuhanju. Banana će joj dati slađi ukus. Sorta s crvenom stabljikom ukusnija je od one sa zelenom stabljikom, koja je kiselija. Rabarbare je na tržnicama najviše u kolovozu, no tada sadrži više oksalne kiseline. Zato radije odaberite proljetnu rabarbaru.

Načini pripreme: U kompotu, u piti s jagodama, u pekmezu s malinama ili suhim marelicama, u kolačima. Zamrznite je očišćenu.

Prednost za zdravlje: Obiluje vlaknima pa pomaže probavi. Ima antibakterijska svojstva pa pomaže, primjerice, kod upala sluznice usne šupljine. No, pazite da ne opteretite bubrege jer je bogata oksalnom kiselinom.

Kalorije: 15 kcal/100g

Nektarina i breskva

Sezona: Srpanj i kolovoz

Da još bolje prijaju: Birajte one koje su mekane na dodir, jer breskve ne sazrijevaju poslije berbe. Žute sorte su kiselije od bijelih. Crvenkaste vinogradske breskve poznate su po finom okusu.

Načini pripreme: U kompotu, kuhane u sirupu, u voćnoj salati, kolačima s pjenom, narezane na četvrtine umotane u pršut... Ploške se mogu zamrznuti ili konzervirati u sirupu.

Prednost za zdravlje: Bogate su flavonoidima i zahvaljujući njima štite krvne žile. Uspostavljaju ravnotežu u odnosu na kiseline iz nekih drugih namirnica. Žute sorte bogatije su vitaminom C od bijelih sorti.

Kalorije: 40 kcal/100g

Marelica

Sezona: Od srpnja do kolovoza

Da još bolje prijaju: Marelica neće sazrjeti nakon berbe. Zato birajte voće ne po crvenoj boji, koja ne jamči zrelost, već po mekoći. Ima više vrsta marelica. Velike i čvrste s jakim mirisom, narančaste, dosta tvrde ali finog mirisa, zatim narančaste s crvenim mrljama, a vrlo su ukusne i mekane svijetlo-narančaste marelice.

Načini pripreme: U kompotu, pitama (na tijesto položite stranu s korom, da voće ne izgubi sok), u voćnim salatama, kolačima s pjenom, sirupu...

Prednost za zdravlje: Marelice su korisne za vid, štite kožu i pripremaju kožu za sunčanje jer su bogate provitaminom A (od 1,5 do 3 mg). Bogate su i kalijem, što pomaže kod visokog tlaka i olakšava spavanje.

Kalorije: 35 kcal/100g

Lubenica

Energetska vrijednost 100 g lubenice je mala i iznosi 30 kcal / 127 kJ. Od toga sadrži 7,55% ugljikohidrata, 0,61% proteina i 0,15% masti.

Od minerala u lubenici se nalaze kalcij (7 mg), željezo (0,24 mg), magnezij (10 mg), fosfor (11 mg), cink (0,1 mg), bakar (0,04 mg), mangan (0,04 mg), fluorid (1,5 μg) i selen (0,4 μg).

Od vitamina lubenica sadrži vitamin C (8 mg što čini 13% RDA), tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,02 mg), niacin (0,2 mg), pantotensku kiselinu (0,2 mg), vitamin B6 (0,05 mg). Lubenica u 100 g sadrži i 0,4 g dijetalnih vlakana, 4,5 mg likopena i 303 mg beta-karotena.

Ljekovitost

Visoki udio vode čini ovo voće idealnim desertom u vrućim ljetnim danima. Istraživanja potrošača otkrivaju da se za lubenicu vjeruje da je nutritivno vrijedna hrana i da je zdravi međuobrok.

Brojne studije su pokazale da antioksidansi kao što su vitamin C i beta-karoten mogu vrlo učinkovito spriječiti štetno djelovanje na način da neutraliziraju radikale.

Vitamin C također pomaže u održavanju funkcija vezivnog tkiva, sudjeluje u procesima koji pospješuju zacjeljivanje rana i potiče rad imunološkog sustava. Jedna od uloga je i u procesima iskorištenja željeza u organizmu.

Likopen je također jedan od vrlo učinkovitih antioksidanta koji daje crvenu boju rajčici, lubenici ili ružičastom grejpu. Studije su utvrdile zaštitnu ulogu likopena u nekoliko vrsta raka (rak pluća, dojke, prostate i drugih vrsta). Likopen štiti stanice od oksidativnog oštećenja te na taj način sudjeluje u procesima zaštite srčano-krvožilnog sustava.

Zanimljiv sastojak lubenice je aminokiselina citrulin koja se u tijelu pretvara u drugu aminokiselinu arginin koja složenim procesima metabolizma utječe na sniženje tlaka i opuštanje krvnih žila. Arginin poboljšava i osjetljivost na inzulin u oboljelih od dijabetesa tip 2 koji su otporni na inzulin.

Jagode

Energetska vrijednost po jedinici obroka (150 g) je 50 kcal. Jagode su odličan izvor folata (jedan obrok jagoda osigurava 20% preporučenih dnevnih potreba) i vitamina C (jedan obrok jagoda osigurava 140% preporučenih dnevnih potreba), a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja.

Dobar su izvor prehrambenih vlakana - jednim obrokom osiguravaju 16% preporučenih dnevnih potreba. Prehrambena vlakna djeluju blagotvorno na probavni sustav, snižavaju kolesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva.

Ljekovitost

Folna je kiselina u vodi topiv vitamin B-9, važan u stvaranju krvi i sudjeluje u metabolizmu aminokiselina. Nedostatak tog vitamina u prehrani izaziva malaksalost i anemiju, a nedovoljan unos folata ujedno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva.

Vitamin C iz hrane djeluje kao snažan antioksidans koji smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, debelog crijeva i pluća. Dokazana je veća djelotvornost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici kao što je jagoda, od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s uzajamnim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici.

Sadržaj antioksidansa u jagodama sedam je puta veći nego u jabukama ili bananama i dva puta veći nego u narančama ili grožđu.

Biljni fenoli obuhvaćaju flavonoide i fenolne kiseline. Nalaze se gotovo u svakom voću, povrću i žitaricama, a znatno utječu na stabilnost i svojstva hrane (aromu i boju). Osim toga, biljni fenoli imaju i važnu ulogu u sprječavanju oksidacije masti u organizmu.