Znanstvenici već godinama upozoravaju na oštećenja ozonskog sloja u atmosferi zbog čega sve veća količina UV zraka dopire do površine Zemlje. To pak znači da pretjerano izlaganje suncu može imati negativne posljedice od kojih je najpoznatiji, ali i najopasniji nastanak melanoma odnosno raka kože.

Visoke temperature koje su već počele, a najavljene su i za vikend alarm su da izbjegavate boravak na otvorenom u razdoblju od 10 do 17 sati, a to se posebno odnosi na djecu, osobe starije dobi i kronične bolesnike.

Ako baš morate izaći, pripazite da izlazak iz hladnog prostora na vrućinu bude postupan, opskrbite se tekućinom, najbolje vodom, nosite prozračnu odjeću, zaštitite glavu šeširom ili kakvom kapom, oči sunčanim naočalama te obavezo nanesite kremu za sunčanje.

Sve fizičke aktivnosti na otvorenom stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar preporučuju obavljati u rano jutro ili predvečer kada temperature nisu na vrhuncu.

Visoke temperature lakše ćete podnijeti i ako pametno birate obroke. Poželjni su i nezaslađeni čajevi, juhe, prirodni voćni sokovi, voće i povrće s visokim sadržajem vode. Važno je unositi i dovoljnu količinu soli (ovisno o zdravstvenom stanju, naravno) jer znojenjem gubimo i znatnu količinu soli. Znojenje ne treba sprečavati jer je ono oblik termoregulacije našeg organizma.

'Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između osam i 10, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te imate kronične zdravstvene probleme', upozoravaju u Zavodu dr. Andrija Štampar, na čijim stranicama možete pratiti Indeks praćenja štetnih UV zraka i sve dodatne obavijesti. Tako danju spustite rolete i zamračite prostorije, a noću rastvorite prozore jer je zrak ipak hladniji.

Da biste lakše spavali noću, birajte tanju posteljinu, primjerice pamuk, a flanele ili flis ostavite za hladne zimske mjesece. Osim toga, koža će lakše disati u prirodnim materijalima svjetlijih boja pa ćete se manje znojiti. Svila ima prirodna hipoalergijska svojstva što je čini idealnim izborom za najteže vrućine. Dok temperatura u stanu ne padne, rashladite se tuširanjem, a možete si pomoći i ako pustite hladnu vodu po zapešću.

Kada treba zatražiti pomoć

U slučaju da imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vode ili prirodni domaći sok kako biste nadoknadili izgubljenu tekućinu znojenjem. Ako možete, najbolje je leći zamračenu i rashlađenu prostoriju.

Ako bilo koji član obitelji ima vruću, suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite hitnu pomoć. Dok čekate, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25 do 30ºC. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Liječnici također upozoravaju kupače da budu oprezni pri naglom ulasku u vodu jer bi mogli doživjeti kobne posljedice zbog razlike u temperaturama.