Razvedena hrvatska obala, mnogobrojna zaštićena područja, raznovrsna ponuda turističkih atrakcija u Hrvatsku privlači brojne posjetitelje iz Europe i svijeta, a sve traženiji postaje podvodni turizam.

 

Počevši od arheoloških nalazišta, davno potopljenih brodova, aviona, podvodnih grebena, zidova i špilja do pozitivnog šoka kroz doživljaj tišine posjet podmorju nezaboravan je doživljaj, a aktivni odmor postaje sve atraktivniji, kažu ronioci.

Jadran krije brojne kolonije raznobojnih spužava, mekih koralja, morskih stabalaca, plaštenjaka, rascvjetalih žarnjaka među kojima je rijetki ružičasti žarnjak, promjenjive sumporače, raznobojna polja gorgonija crvenih, žutih, ružičastih i bijelih, žute i crvene moruzgve koje bojama zapanjuju.

Plove u tom podmorskom raju vrste riba od ugroženog modrulja do rumenog i bezazlenog matuličića. Tu je dom zvjezdačama, jastogu, hlapu, hobotnici, drhtulji, raku samcu, ježincima, mnogočetinjašima, puževima i šarenom crvu psu koje bi svaki avanturist zaželio vidjeti.

Veliki potencijal Jadrana zbog prozirnosti i bogatog biljnog i životinjskog svijeta

Podvodni snimatelj i fotograf Miro Andrić, koji je snimao za BBC kao i za tv kuće iz Saudijske Arabije, BiH, Mađarske, Indonezije, i koji priprema novi materijal za svoj 55. dokumentarni film, ističe spektakularnost Jadrana kao podmorske destinacije.

Jadran ima visoku prozirnost i nešto je između toplih i sjevernih mora, bogat je lokalitetima, biljnim i životinjskim svijetom. Motivi za ronjenje kreću se od istraživanja, fotografiranja, avanture, znatiželje i sl. te je veliki potencijal, kazao je Hini Andrić.

Ipak upozorava kako ronjenje kao turistička aktivnost zaslužuje veću pažnju nadležnih institucija. Dodaje da ronioci turističku sezonu čine zanimljivijom i dužom, u svijetu Hrvatsku predstavljaju u najljepšem svjetlu, te bi se u ronjenje trebalo ulagati više.

"Primjerice od autora filmova i fotografija u svrhe turističke promidžbe traži se ustupanje besplatnog materijala, dok se producentskim kućama isplaćuju ogromne svote novca. Na promoviranje reklamama ulaže se ogroman novac dok se proizvodnja dokumentarnog filma slabo podržava. Sve to može demotivirati i svakako nije dobro za Hrvatsku", objasnio je Andrić.

Kao loš primjer naveo je i to da Slovenija ima više ronilaca nego Hrvatska. Prema procjeni predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza Kamila Čuljka, danas u Hrvatskoj djeluje oko pet tisuća profesionalnih ronilaca i desetak tisuća rekreativaca.

Miro Andrić - nagrađivani autor filmova i fotografija podmorja

Nadahnut morem i podmorjem Andrić je stvorio fotografije podmorja koje su zaživjele na najvećoj seriji telefonskih kartica u svijetu. Kartice "Hrvatsko podmorje" ujedno su prve objavljene serije prozirnih kartica na svijetu, nagrađene su svjetskim nagradama i priznanjima, kao i nagradom za najljepšu telefonsku karticu na svijetu.

Dokumentarni filmovi iz serije "Hrvatsko podmorje" uvršteni su u najgledanije dokumentarne emisije HTV-a. Otkupljeni od inozemnih televizijskih kuća postali su najprodavaniji domaći dokumentarni filmovi koj su otišli u svijet. Serija je 2004. predstavljala HRT na festivalu dokumentarnog filma u Cannesu, Washingtonu, a 2005. na Svjetskom festivalu podvodnog filma u Moskvi.

"Nisam ni slutio da će me fotografija dovesti do tih visina, a s dodatkom ronjenja i do tih dubina", kazao je.

Serijama "Hrvatsko vodeno blago", "Priče iz dubina", "Ušća rijeka", filmom "More endema" uputio je znatiželjne u tajne prirode.

"Ronjenje u Hrvatskoj", djelo u tiskanom i digitalnom izdanju, nudi izbor 116 lokacija podmorja koje ostavljaju snažan dojam i pozivaju u dubine. Stranica "Hrvatsko podmorje" jedna je od najposjećenijih turističkih stranica Hrvatske, tvrdi Andrić. "Kroz stranicu sam želio što bolje predstaviti naše podmorje, no to nije završen rad jer se stranica nadopunjuje što iziskuje dodatno vrijeme i troškove", dodao je.

"Od mnogobrojnih nagrada koje sam primio za svoj rad najdraža mi je i najveća da mogu nastaviti raditi posao koji volim i u kojem uživam", istaknuo je Andrić.

Najbolje lokacije: od veličanstvenih Paklenih otoka do neopisivog doživljaja rta Lenge

Andrić, koji je preronio hrvatsko podmorje uzduž i poprijeko posebno je izdvojio neke podvodne lokacije koje oduzimaju dah.

Lokacije oko veličanstvenoga arhipelaga Paklinskih otoka, uvriježenog naziva Pakleni otoci, proglašene su jednim od najljepših u svijetu, a ljepotu nadvodnog krajolika prati i ljepota podvodnoga. Oko otočića Vodnjak krije se potopljeni kameni obelisk koji domaći zovu Kampanel. Zvonik se uzdiže iz bezdana i završava na 10-ak metara pod površinom, tu je i 5 metara dug tunel. Najzanimljiviji je dio kanjon s crvenim gorgonijama koje su ponekad ljubičaste, modre ili ružičaste i prate ronioce od prolaska kroz tunel, uz Kampanel do izlaska.

Cetina se kao ponornica u jednome kraku spaja s morem, put pod kraškim tajanstvenim dubinama završava u Vrulji. Na tom mjestu litice se obrušavaju u more do 100 metara u dubine, a okomito miješanje vode stvara stup slatke vode koji se izdiže iz podzemnih izvora. Iz velikog podvodnog otvora kulja slatka voda i stvara jednu od najatraktivnijih ronilačkih destinacija u Europi. Miješanjem voda stvara se turbulencija, pa ronioci samo "prikovani" uz dno mogu sigurno ući u špilju, u suprotnom upadaju u struju slatke vode koja ubacuje u "lift" prema površini.

Bijelac, raspuknuti biser Jadrana u blizini Lastova, na površini izgleda kao mali otočić, a u moru se cijepa na dva oslonca. Roneći se mogu uočiti vrlo neobični oblici u kamenu, a špilja liči na ukrasima prekrivenu katedralu, dok morske zvjezdače i koralji na stropovima izgledaju kao zvjezdano nebo. Gorgonije nalikuju na svijećnjake i jedne su od najljepših šuma gorgonija na Jadranu.

Vidjeti podmorje i bogatstvo biljnoga i životinjskoga svijeta oko rta Lenge, neopisiv je doživljaj. Rt koji lagano pada i nestaje u moru podvodnim se zidom spaja s otočićem Vanji škoj. Spuštajući se preko platoa do ruba zida koji se obrušava do 86 metara, bogato je stanište crvenoga koralja.

Potopljeni brodovi jedinstvena ronilačka atrakcija

Brod Baron Gautsch dug 84 i širok 12 metara na svoje posljednje putovanje krenuo je 1914. kada je nedaleko od Rovinja udario u minu i u nekoliko minuta potonuo. Tako je nastala jedinstvena ronilačka atrakcija. Na dubini od 28 metara može se opaziti paluba, dok brod leži uspravno na pjeskovitom dnu. Počevši od krme preko gornje palube prema provi, ulazak u čelični kostur izniman je doživljaj zbog efekta ravnomjernog osvjetljenja, a na sredini se nalazi rupa prouzročena eksplozijom. Brod je pod zaštitom Ministarstva kulture RH.

Nedaleko od Prevlake na dnu mora počiva krstarica "Kaiser Franz Joseph", svojevrsni izazov pustolovima. Od 1890. godine oplovila je Sjeverno i Baltičko more, bila na Kreti, u Lisabonu i Aziji. Potonula je unutar rta Oštro 1919. natovarena oružjem, a na pramcu u blizini sidra, još uvijek leži nešto eksploziva. Plivajući prema krmi može se vidjeti ime vladara Kaiser Franz Josepha.

Premuda, otok zadarskoga arhipelaga, u podmorju skriva sustav špilja "Katedrala" izuzetne ljepote. Prostor je nadsvođen šupljikavom kamenom kupolom, pa kroz mnogobrojne otvore svjetlost probija u prostor i čini ga božanstveno tirkiznim. Velika dvorana ima otvor na dnu, u blizini je i tunel "dimnjak" kroz koji se može kretati samo jedan ronilac, a vodi do platoa.

Otočić Mrkanjac, najmanji u skupini otočića ispred cavtatske luke, opija ljepotom i blještavilom podmorja, te se svrstava među najživopisnije lokacije.

Ljepota i raznovrsnost podmorja Velog i Malog Ćutina zaštićeni su i predmet istraživanja mnogih znanstvenika.

Kampanel na zapadnoj strani Dugog otoka, kako mu i ime kaže 'zvonik' pun je boja i života, i izgleda kao pravi podmorski neboder.