Crveno meso i mliječni proizvodi su najbolji izvor L-karnitina
Karnitin, C7H15NO3, najčešće se definira kao "tvar slična
aminokiselinama". Karnitin se sintetizira u tijelu čovjeka i to iz
aminokiselina L-lizin i L-metionin.
Brojne su funkcije karnitina u
ljudskome organizmu, a najpoznatija je njegova uloga kao nosača masnih
kiselina kroz staničnu membranu u procesu njihovog sagorijevanja
(oksidacije) u staničnim organelama nazvanim mitohondriji.
Karnitin se proizvodi u jetri i bubrezima pa se transportira u
tkiva koja koriste masne kiseline kao izvor energije, a to su
prvenstveno srčani mišić i skeletni mišići (mišići sustava za kretanje).
Najveći se dio L-karnitina u našem organizmu nalazi u mišićima, oko 98
posto, dok se oko 1,5 posto nalazi u jetri, a 0,6 posto u
ekstracelularnim tekućinama.
Za proizvodnju L-karnitina, osim aminokiselina lizina i metionina, potrebni su i vitamin C, vitamin B6, niacin i željezo.
Prednosti uzimanja L-karnitina:
- "topljenje" masnoga tkiva
- povećanje snage i mišićne mase
- usporavanje procesa gubitka koštane mase i poboljšanje mikrostrukture kostiju
- djeluje kao antioksidant koji smanjuje, ali i sprječava štetu nastalu slobodnim radikalima
- pomaže zaštititi mozak od procesa starenja i od štete uzrokovane stresom
Crveno meso i mliječni proizvodi su najbolji izvor L-karnitina, ali
postoje i drugi izvori l-karnitina u hrani: orasi, sjemenke, artičoka,
šparoge, brokula, divlji kupus, češnjak, gorušica, bamija, peršin,
marelica, banana, pčelinje saće, pekarski kvasac, heljda, kukuruz,
zobena kaša, riža, raž i pšenica. L-karnitin je molekula topljiva u
vodi, pa se dio može izgubiti kuhanjem, međutim vrlo je stabilan, pa se
ne razgrađuje.
Postotak apsorpcije L-karnitina iz hrane je između 54 i 87 posto,
dok se veće, farmakološke doze, apsorbiraju pasivnom difuzijom te su
značajno manje biološki raspoložive. Naime, biološka raspoloživost
acetil-L-karnitina je nešto veća nego L-karnitina, no općenito postotak
apsorpcije L-karnitina iz dodataka prehrane je između 14 i 18 posto.
Prema istraživanjima, za djelovanje L-karnitina potrebna je aerobna
tjelesna aktivnost, stoga se L-karnitin preporučuje konzumirati barem
30 minuta prije tjelesnog napora.
Nekoliko istraživanja daje naslutiti da acetil-L-karnitin u dnevnim
dozama od 2 do 3 g kroz period od 6 do 12 mjeseci može usporiti
kognitivno propadanje u oboljelih od Alzheimerove bolesti.
L-karnitin sudjeluje u oksidaciji masnih kiselina, ali i prijenosu
acetilnih skupina iz mitohondrija, čime indirektno sudjeluje i u
metabolizmu glukoze. Smanjenje prijenosa masnih kiselina u mitohondrij
rezultira nakupljanjem triglicerida u citosolu, čimbenikom patogeneze
otpornosti na inzulin. S obzirom na to da se poremećaji oksidacije
masnih kiselina povezuju s otpornošću na inzulin, započela su
istraživanja o mogućem utjecaju L-karnitina na šećernu bolest.
Istraživanja pokazuju da intravenozna primjena L-karnitina može
poboljšati osjetljivost na inzulin u osoba oboljelih od dijabetesa.
Točnije, smanjuje razine masti u mišićima i snižava razine glukoze u
krvi povećavajući njenu oksidaciju u stanicama.
Istraživanja su pokazala da L-karnitin može pomoći u slučaju nekih
bolesti i poremećaja kardiovaskularnog sustava kao što su angina
pektoris, srčani udar, intermitentna klaudikacija i zastoj srca.
L-Karnitin se u većim količinama nalazi u epididimisu u kojem
spermiji sazrijevaju, pa su stoga započela istraživanja o mogućem
utjecaju L-karnitina na mušku plodnost. Istraživanja nalaze pozitivnu
povezanost koncentracije L-karnitina u spermi s brojem spermija,
postotkom pokretnih spermija i postotkom normalnih spermija. Pokazalo se
da L-karnitin u dnevnim dozama od 3 g kroz period između 3 i 4 mjeseca
može pomoći muškarcima s dijagnosticiranom smanjenom pokretljivošću
spermija, tj. povećava pokretljivost istih. Također, L-karnitin se u
dnevnim dozama od 2 g kroz period od dva mjeseca može povezati s
poboljšanjima kvalitete sperme, izražene kao povećanje koncentracije i
pokretljivosti spermija.
Poznato je da je L-karnitin važna molekula odgovorna za proizvodnju
energije, a umor i loš nutritivni status su česti u oboljelih od raka,
kojima može nedostajati i sam L-karnitin. Istraživanja pokazuju da
dnevne doze L-karnitina od 4 g kroz period od jednog tjedna mogu
smanjiti umor u većine oboljelih koji su bili na kemoterapiji, ali i
obnoviti razine L-karnitina u krvi. Također, terminalnim se pacijentima
oboljelim od raka, koji su uzimali L-karnitin s početnom dozom od 250
mg, a konačnom od 3 g, smanjio umor i poboljšalo raspoloženje te
kvaliteta sna.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.