U to smo se uvjerili tijekom nedavnog obilježavanja 155. obljetnice rođenja dr. Rudolfa Steinera, osnivača antropozofije koja je u osnovi biodinamičke poljoprivrede,kao i Waldorfske škole i još dosta toga. Naime, ovaj osebujan filozof rođen je u Međimurju, točnije Donjem Kraljevcu, gdje su se 27. veljače okupili oni koji danas slijede i provode u djelo njegovu pogled na svijet i razmišljanja. Među njima bili su i gosti iz inozemstva, kao Drago Purgaj, vlasnik Demeter kmetije Purgaj u Slovenskim Goricama.

"Zbog našeg pogleda na svijet i razumijevanja kako funkcionira priroda, kako na tlo i biljke utječe svjetlost, vlaga i sve ostalo, za nas, proizvođače koji imamo biodinamička gospodarstva, značajno je da se ne zaokupljamo proizvodnjom neke monokulture, već nastojimo imati što širu lepezu proizvoda, pa tako naše gospodarstvo proizvodi više vrsti voća među kojima dominiraju jabuke kao proizvod svjetla", rekao nam je Purgaj upitan čime se zapravo bavi.

Budući da njegove jabuke i drugo voće mogu postići i nekoliko puta veću cijenu u odnosu na one iz konvencionalne proizvodnje, zanimalo nas je tko ga kupuje, odnosno gdje ga prodaje.

"Radio sam sa Slovenskom skijaškom vrstom. To su ljudi koji su pod velikim fizičkim, ali i psihičkim naporima, pa trebaju paziti na mnogo toga, osobito prehranu. Sa skijašima smo radili prije petnaestak godina, a na njihovom primjeru mogli smo vidjeti kako hrana djeluje jer smo bili u timu koji su činili i liječnici", rekao nam je vlasnik Demeter kmetije Purgaj koja je jedne godine podijelila desetak tona jabuka posjetiteljima skijaškog natjecanja u Mariboru

Upravo zahvaljujući iskustvima stečenim tijekom trideset godina bavljenja biodinamičkom poljoprivredom, danas Purgaj uglavnom radi za drugu vrstu ljudi koji su također pod snažnim pritiskom – top menadžment, liječnike i sportaše, i to ne samo u Sloveniji, nego i Europi, pa i svijetu.

"Svojim voćem opskrbljujemo timove čelnika poznatih svjetskih tvrtki i ustanova gdje se traži kreativnost, izdržljivost i tome slično. Osobito to vrijedi u kriznim situacijama. Stoga to nisu narudžbe u smislu da se pošalje nekoliko kilograma, stotina ili tona jabuka, već se narudžbe kreću s jasnim ciljem. Recimo trebamo osigurati takvu hranu koja će omogućiti jednom timu ljudi rad i do 20 sati šest dana u tjednu. Tu se postavlja pitanje možemo li te ljude koji tako rade održati u zdravom stanju, odnosno da nakon tog perioda iznimnog napora ostanu pri zdravlju", upozorava Purgaj.

Kada je Demeter kmetije Purgaj krenula raditi za tim menadžera u jednom od najpoznatijih svjetskih koncerna u autoindustriji, pozvani su skupa s liječnicima i nutricionistima kako bi upoznali njihovu radnu okolinu i čime se bave, a nisu samo isporučili proizvode.

"I dalje radimo za neke sportske timove, ali i liječnike, točnije kirurge, zdravstvene ustanove", napominje Purgaj čiji se proizvodi iz biodinamičke poljoprivrede koriste i u kozmetičkoj industriji.

O kakvoj se točno proizvodnji radi, objasnio nam je dr. Darko Znaor, jedna od najboljih naših poznavatelja rada Steinerovog života i rada, predsjednik antropozofskog društva 'Marija Sofija' i neovisni konzultant koji je radio za Svjetsku banku, Europsku komisiju i druge međunarodne institucije u 28 zemalja, a gostujući je predavač na sveučilištu Wageningen, prestižnoj visokoškolskoj ustanovi u Nizozemskoj specijaliziranom za zdravu hranu i okoliš.

'Biodinamička poljoprivreda je jedna od vidova, odnosno škola ekološke proizvodnje i poljoprivrede, i to najstarija škola poljoprivrede koja je utemeljena još 1924. godine. Iz nje su proizašli gotovo svi ostali vidovi ekološke proizvodnje koje danas imamo. Ne toliko zbog starosti, nego zbog posebnog pristupa, za biodinamičku proizvodnju mnogi danas kažu da je 'Rolls Royce' među ostalim smjerovima ekološke poljoprivrede. Naime, vrlo je zahtjeva i strogo kontrolirana, a u odnosu na klasičnu, konvencionalnu i široko rasprostranjenu poljoprivredu, biodinamička se poljoprivreda načelno razlikuje po tome što se za tretiranje tla i biljaka, odnosno za potpomaganje zrenja komposta i stajskog gnoja, koriste preparati od prirodnih tvari. Oni prolaze poseban proces transformacije kod kojeg, kako se vjeruje, privlače djelovanje sila planetarnih tijela, odnosno Mjeseca, koji posebno utječe na razvoj biljaka i životinja. Tako imamo nekoliko verzija sjetvenog kalendara, a znatan dio biodinamičkih poljoprivrednika ravna svoju sjetvu, žetvu i ostalo gospodarenje prema lunarnim i planetarnim tijelima, a isto tako postoji kalendar prema kojem se ravnaju stočari', veli Znaor objašnjavajući osnovne posebnosti biodinamičke poljoprivrede.

Za većinu ljudi možda se i ekološka poljoprivreda čini dosta romantična, neutemeljena i teško provediva, a da ne govorimo o biodinamičkoj proizvodnji. Međutim, Znaor veli da nije tako jer postoje istraživanja koja potvrđuju njezinu vrijednost.