Hrvatska je, zbog dugogodišnjeg izostanka prevencije, na europskom začelju u oralnom zdravlju, pa stručnjaci u povodu Svjetskog dana oralnog zdravlja, koji se obilježava 20. ožujka, pozivaju sve da brinu o zdravlju usne šupljine te da je odlazak na redovne stomatološke preglede nešto što trebaju činiti svi - od rane dječje dobi i tijekom cijeloga života.

O zabrinjavajućem stanju oralnog zdravlja govori vrlo nepovoljan KEP indeks od 4,2 kod hrvatskih 12-godišnjaka, koji je pokazatelj broj karijesa, izvađenih i popravljenih zubi u toj dobi, a po čemu je Hrvatska na predzadnjem mjestu među europskim državama, a iza nje je samo Bugarska.

U HZJZ-u je u petak u povodu Svjetskog dana oralnog zdravlja održana radionica za djecu predškolske dobi, kojoj je cilj bio djeci i njihovim roditeljima ukazati na važnost brige za zdravlje zubi od najranije dobi.

"Radionice smo prilagodili djeci vrtićke dobi iako se program "Daj šest" provodi u prvim razredima osnovne škole. Želimo ih potaknuti da brinu o svojim zubima, da ih redoviti peru i odlaze na stomatološke preglede", rekla je specijalistica dječje i preventivne stomatologije Jesenka Jeličić.

Roditelji, dodaje, ne znaju da bi dijete čim dobije prvi zub trebalo doći na pregled kod stomatologa, te da se trajni zubi, a obično je to prva šestica, moraju čuvati jer se više ne mijenjaju.

Predsjednik Nacionalnog savjeta za dentalnu medicinu Željko Rotim podsjeća kako je prošle godine predstavljen Strateški plan promicanja i zaštite oralnog zdravlja kao ključni dokument u stomatološkoj struci, kojemu je glavni cilj preventiva, odnosno pokretanje što više preventivnih aktivnosti na razini cijele zemlje, posebno kod djece i mladih.

Svjetska stomatološka organizacija (FDI) upozorava kako unatoč tome što više od 60 posto svjetske populacije ima pristup stomatološkoj skrbi, između 60 i 90 posto djece u svijetu ima barem jedan zubni karijes.

Na potrebu očuvanja oralnog zdravlja tijekom cijeloga života upozoravaju i stručnjaci Stomatološkog fakulteta, koji ukazuju kako je svako razdoblje života specifično kada se radi o bolestima usne šupljine.

Tako je u djetinjstvu najčešća bolest usne šupljine zubni karijes, zbog čega se oboljeli mliječni zubi često prerano vade te gube svoju funkciju, dok u adolescentskoj i mlađoj odrasloj dobi karijes postaje sporadičan, ali se učestalije pojavljuju bolesti gingivitis, dentalna erozija i bolovi zbog nicanja trećih kutnjaka.

Posljedice tih bolesti očituju se u srednjoj životnoj dobi kao komplikacije u obliku parodontnih bolesti, povlačenja zubnoga mesa itd. zbog čega je potrebno protetsko zbrinjavanje prerano izgubljenih zuba.

U odrasloj dobi zdravlje usne šupljine mogu narušiti bolesti kao što su šećerna bolest, bolesti probavnih organa, bolesti krvi i poremećaji imuniteta, koji dovode do promjenama na sluznici usne šupljine i na zubima. Bolesti usne šupljine ujedno mogu ugroziti zdravlje srca i krvnih žila, uzrokovati infekciju dišnih organa itd.

U kasnijoj životnoj dobi javljaju se pak gljivične i bakterijske infekcije zbog slabijeg rada žlijezdi slinovnica, a posljednjih godina raste i učestalost karcinoma zbog prekomjernog konzumiranja cigareta i alkohola.