Prije 100 godina najviši su bili Šveđani
Visina Europljana: Hrvatice su narasle za 15, Hrvati za 12 cm
Cijelo je istraživanje trajalo dvije godine, a podaci obuhvaćaju razdoblje od 1914. do 2014. godine. U tom su razdoblju Nizozemci porasli za oko trinaest centimetara i sada su u prosjeku visoki 182,5 centimetara.
Prije sto godina nisu se po visini nalazile ni među prvih dvadeset na popisu, već su bile 28. najviše na svijetu. Na popisu je jedan od najvećih skokova onaj koji se tiče Hrvatica. Naime, sa 150,1 centimetara naše su se pripadnice ljepšeg spola dorasle do čak 165,5 centimetara u prosjeku. Iako su 1914. godine bile tek 138. u svijetu, sada zauzimaju 18. mjesto.
Naši su muškarci prije sto godina zauzimali 22. mjesto sa 168,1 centimetrom, a sad su sa 180,8 centimetara sedmi. Hrvati su na popisu odmah iza stanovnika BIH, a mjesto ispred Srba.
Istraživanje je pokazalo i da su najniže žene na svijetu Gvatemalke sa 149,9 centimetara, a posljednje su bile i prije sto godina sa devet centimetara manje. Najniži muškarci žive u Istočnome Timoru i u prosjeku su visoki 159,8 centimetara. Oni su 1914. godine držali pretposljednje mjesto sa 6,8 centimetara manje.
Rezultati istog istraživanja pokazali su i da se narodi koji žive u podsaharskom području snižavaju.
Cijelo je istraživanje provedeno s ciljem da se ustvrdi što sve utječe na rast i sporadično na zdravlje ljudi. Dokazali su da su osim samih gena za rast, odnosno pad visine uvelike povezani s obrazovanjem i životnim standardom. Oni utječu na cjelokupni razvoj djeteta od trudnoće do odrasle dobi, a najrazvijeniji narodi obično su razmjerno visoki.
Vezane vijesti
-
Prema nedavnim istraživanjima od celulita trpi približno 80 posto žena razvijenoga svijeta i potrebno ga je shvatiti ne samo kao estetski već i kao zdravstveni problem
-
-
-
Izdvojeno
-
Zadar je u 27. kolu 3. NL Jug u Opuzenu kod Neretvanca odigrao neriješeno s rezultatom 1:1
-
Infektivna mononukleoza, virusna bolest poznata pod romantičnim, ali varljivim nadimkom ''bolest poljupca“, u najvećem je broju slučajeva benigna i prolazna. No, u pozadini se krije virus koji znanstvenici sve češće povezuju s puno ozbiljnijim stanjima – među njima i s multiplom sklerozom (MS), teškom neurodegenerativnom bolešću koja pogađa gotovo tri milijuna ljudi diljem svijeta.
-
Europski parlament je u četvrtak podržao prijedlog Komisije da se europskoj automobilskoj industriji olakša ispunjavanje obveza u smanjenju emisije CO2.
-
Inflacija informacija o najtoplijoj godini, ili mjesecu, može nas ostaviti ravnodušnima ili anksioznima, no to ne mora biti jedini oblik komunikacije klimatskih promjena.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.