Nakladnik V.B.Z. objavio je četiri nove knjige domaćih autora - zbirku priča "Spiderman" Zorana Ferića, roman "Adam" Marine Šur Puhlovski, roman o poeziji "Odeon" Ivice Prtenjače i antologiju suvremenog narativnog pjesništva "Pjevači priča" Slavena Jurića.

Tematski raznovrsne priče iz zbirke "Spiderman" nastajale su u razdoblju od petnaestak godina. Mnoge od njih bave se bračnim odnosima, ali tu je i priča o snimanju filma o masakru kraj Dubice u Domovinskom ratu, priča koja se događa u Komiži prije pedesetak godina a podsjeća na antičku tragediju, pripovijest koja prati jedno neobično putovanje po Čileu i druge. Ovom knjigom, dvadeset pet godina nakon "Anđela u ofsajdu", Ferić se vraća žanru s kojim je ušao u književnost, no nježniji i suptilniji te, iako ostaje vjeran crnome humoru i groteski, "čini se da više voli svoje likove", ističe izdavač.

Zoran Ferić rođen je u Zagrebu 1961. godine. Išao u osnovnu školu i gimnaziju u zgradi u kojoj danas radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti. Završio jugoslavistiku. Napisao dvanaest knjiga: tri zbirke priče, sedam romana i dvije knjige kolumni. Knjige su mu prevedene na jedanaest jezika i za njih je dobio jedanaest nagrada. Živi u Zagrebu.

Drugi dio trilogije "Virus, potres, brak" Marine Šur Puhlovski nosi ime "Adam", po prijatelju s fakulteta pripovjedačice Sofijie Kralj, koja se javlja u većini autoričinih romana. Adam se javlja i u prvome dijelu trilogije, no u ovome autorica detaljno opisuje njegov prelazak iz prijatelja u ljubavnika, ali i intelektualnog suputnika i partnera. Knjiga počinje njihovim prvim susretima na Filozofskom fakultetu krajem šezdesetih, većinom se zbiva u doba raspada Jugoslavije, a završava napadom JNA na Sloveniju 1991. Adam, koji je napustio fakultet, stalno pije i piše, ali mu alkoholizam i autodestrukcija ne daju da išta završi, te sprečavaju Sofiju da se do kraja prepusti tom odnosu, iako u njemu nalazi intelektualnu podršku i razumijevanje.

Marina Šur Puhlovski završila je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu. Bavila se novinarstvom, neko vrijeme književnom kritikom, a kasnije umjetničkom književnošću: piše priče, romane, putopise, eseje, dnevničku prozu i poeziju. Dobitnica je više nagrada za kratke priče te nagrade "Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja 2015. 

Ivica Prtenjača u romanu "Odeon", koji se odigrava u mitologiziranom Parizu nakon Bataclana, opisuje ljepotu običnosti svakodnevice, empatije i solidarnosti. Središnji protagonist je zagrebački pjesnik Daniel koji gostuje na festivalu proživljavajući stvaralačku krizu, te poput palog anđela leluja kroz paralelnu stvarnost. "Odeon" pulsira od začudnih slika, humora, krasno stiliziranih i neočekivanih uvida, poručuje nakladnik.

Ivica Prtenjača rođen je 1969. u Rijeci. Objavio je više knjiga poezije i proze od kojih su najpoznatije "Pisanje oslobađa", "Uzimaj sve što te smiruje", "Brdo", "Kino Sloga" i "Sine, idemo kući". Knjige su mu prevedene na desetak jezika, a za svoj rad primio je i nagrade. Živi i radi u Zagrebu kao radijski autor i slobodni umjetnik.

"Pjevači priča. Izbor iz suvremenog narativnog pjesništva (1994. – 2024.)" Slavena Jurića nudi pregled posljednjih 30 godina stvaralaštva 21 književnika i književnice. Kao jezgru i polazište autor uzima generaciju koja se etablirala oko prelaza milenija, iako su poetički raznovrsni. Među njima su Boris Maruna, Jozefina Dautbegović, Mile Stojić, Boris Dežulović, Damir Šodan, Miljenko Jergović, Simo Mraović, Damir Radić, Darko Glamuzina, Tomica Bajsić, Tomislav Čadež, Robert Roklicer, Tatjana Gromača, Krešimir Pintarić, Evelina Rudan, Olja Savičević Ivančević, Bojan Radašinović, Marko Tomaš, Vlado Bulić, Ivana Bodrožić i Marija Andrijašević.

Slaven Jurić izvanredni je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se teorijom i poviješću stiha od romantizma do modernizma te generičkim i stilskim aspektima hrvatskoga modernističkog pjesništva. Tekstove je objavljivao u Vjesniku, Vijencu, Quorumu i Republici. Izlagao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, a objavio je više desetaka znanstvenih i stručnih radova, kao i tri znanstvene monografije.