​Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ocijenila je da se radi revolucionarnoj reformi izrazila uvjerenje da će s tim podlogama puno bolje štititi kulturno-povijesne cjeline, i omogućiti bolje upravljanje promjenama.

Ugovori o izradi konzervatorskih podloga, koja je označena kao "najveća reforma u konzervatorskoj službi", potpisani su u ponedjeljak u Zagrebu između Ministarstva kulture i medija te budućih izrađivača podloga.

Riječ je o investiciji "Uspostave digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga" u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijednoj 10,7 milijuna eura, čiji je završetak predviđen do 2026. godine.

Smisao je da hrvatsko gospodarstvo bude više digitalno, više zeleno, te da bude otpornije na neke buduće krize, a potpisivanjem ugovora s izrađivačima konzervatorskih podloga, izabranih u postupku javne nabave, označava početak sljedeće faze projekta.

Uspostavom informacijskog sustava za uslugu e-Konzervatorske podloge, koja će biti povezana s postojećim e-uslugama, poput e-Građana te Informacijskog sustava prostornog uređenja, uvelike će se ubrzati proces izdavanja dozvola u postupcima gradnje i posebno povećati transparentnost i ujednačenosti postupka izdavanja upravnih akata na području cijele države, rečeno je na potpisivanju.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ocijenila je da se radi revolucionarnoj reformi izrazila uvjerenje da će s tim podlogama puno bolje štititi kulturno-povijesne cjeline, i omogućiti bolje upravljanje promjenama.

Između 10 i 13 posto zgrada u Hrvatskoj nalazi se u kulturno-povijesnim cjelinama.

Projekt izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline, njihova javna objava i digitalna dostupnost, kao i povezivanje sa sustavom prostornog planiranja i građenja, omogućit će građanima puno brže ishođenje dozvola, pravovremenu informaciju što točno na pojedinoj zgradi smiju ili ne smiju raditi, smanjit će pritisak na naše urede i jedan veliki broj zahvata bit će moguće raditi bez ishođenja kompleksne dokumentacije koje je trebalo do sada, kazala je ministrica.

Oko 90 posto aktualnih konzervatorskih podloga u kulturno-povijesnim cjelinama starije je od 20 godina, i jednako toliko se žalbi na rješenja konzervatora odnose se na kuće u kulturnim povijesnim središtima, što onda usporava procese gradnje i investiranja i privatnog vlasništva, dodala je.

Istaknula je da na projektu rade najvrsniji hrvatski stručnjaci i stručnjakinje i izrazila uvjerenje da će projekt za sve građane donijeti puno toga dobrog.