Komedija Čaruga dramatičara i prevoditelja Ivana Kušana poseban je fenomen u korpusu hrvatske drame.

Komedija Čaruga Ivana Kušana u izvedbi osječkog Hrvatskog narodnog kazališta gostovat će u HNK Split u srijedu 18. siječnja s početkom un 19:30h.

Slavonski komediografski klasik nedvojbeno spada u nekoliko najboljih djela ikad napisanih u hrvatskoj komediografskoj literaturi. Predstavu je režirao Boris Svrtan, a na splitsku scenu dolazi u sklopu ovosezonskog K-HNK programa. 

Zarazno duhovit dramski tekst o razbojniku i „obljubitelju“ žena Jovanu Stanisavljeviću popularnost je stekao već nakon praizvedbe 1976. koja je otvorila vrata brojnim kasnijim izvedbama a 1991. je snimljen i film u režiji Rajka Grlića.

Naslovnu ulogu Jove Stanisavljevića Čaruge igra Aljoša Čepl, a u ostalim ulogama nastupaju: Miroslav Čabraja, Antonia Mrkonjić, Matija Kačan, Antonio Jakupčević, Matea Grabić Ćaćić, Duško Modrinić, Ivan Ćaćić i Vjekoslav Janković.

Komedija Čaruga dramatičara i prevoditelja Ivana Kušana poseban je fenomen u korpusu hrvatske drame.

Urnebesna komedija ujedno je, kako je i sam autor naglašavao, vjerodostojna tragedija gospodina Jurja Ardonjaka iz Feričanaca u Slavoniji koji je umoren u najneobičnijim okolnostima poradi ljubavi nevjerne mu i bludne supruge koju je dotična osjećala prema mjerniku Borisu Možboltu. Ta je ljubav udanu gospođu nagnala da unajmi lupeškog harambašu Jovu.

Povijesni Čaruga, Jovo Stanisavljević rodom iz Slavonskih Bara, stočarskog kraja, ponajviše je zahvaljujući vlastitom PR-u na kojem je predano radio, izrastao u mitološko biće i paradigmu „pravednoga razbojnika, slavonskog Robina Hooda“. Taj je fenomen više u domeni psihologije kolektivnih stanja i promidžbenih trikova, nego što je posljedica zdravog zaključivanja temeljenog na činjenicama. Stanisavljević, koji se tijekom svoje razbojničke karijere predstavljao i kao Nikola Drezgić i Mile Barić, počinio je 28 zlodjela, u pljačkama si prisvojio ukupno 331130 jugoslavenskih dinara, 492645 austrougarskih kruna i 338 američkih dolara, što je u kaosu tranzicijskog društva i opće hajdučije ljudima valjda bacilo pijesak u oči te čovjeka koji je počinio 15 ubojstava pretvorilo u mitskog domaćeg Robina Hooda koji je pljačkao bogate kako bi udijelio siromašnima. Čaruga ljubuje sa stotinama žena i sveudilj širi sifilis, ali i ubija, svirepo i bez milosti.

Prvotni zelenokaderaški zanos navodne borbe protiv kapitalizma kod Čaruge neupitno, 1920., prerasta u čisti razbojnički nagon u trenutku kad staje na čelo razbojničke skupine Kolo gorskih tića zbog koje u Slavoniji četiri godine traje izvanredno stanje. Pritom Čaruga znalački bdije nad svojom slikom u javnosti i sam stvara romantičarski mit o samome sebi.

Ivan Kušan, književnik i prevoditelj koji je svojim proznim i dramskim djelima obilježio književnu i kazališnu publiku svih dobi, rodio se u Sarajevu 1933. a umro je u Zagrebu 2012. Ostavio je velik trag u hrvatskoj kulturi kao urednik te kao književnik, ponajviše romanima za mlade, naročito izuzetno popularnim ciklusom o dječaku Koku. Kušanov umjetnički opus nezamisliv je bez njegovih drama u kojima iskazuje dramaturgijsku vještinu, kritičnost prema društvu, ali i sklonost pučkom kazalištu, komičnosti i zabavnosti.

Pisao je i scenarije, radijske i televizijske drame i serije, eseje i kritike, te prevodio s ruskog, francuskog i engleskog jezika.

Osim redatelja Svrtana autorski tim predstave čine scenografkinja i kostimografkinja Jasmina Pacek, oblikovatelj svjetla Tomislav Kobia, kompozitor glazbe Ozren Depolo, suradnik u procesu scenografije Dražen Matijašević te aranžer glazbe Igor Valeri.