AMZ četvrtak, 16. svibnja
Predavanje Aleksandra Durmana i otvorenje izložbe „Bez zanata nema alata“
Arheološki muzej Zadar i Muzej vučedolske kulture pozivaju na predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana „Tehnološki dometi vučedolske kulture“ i otvorenje gostujuće izložbe Muzeja vučedolske kulture „Bez zanata nema alata“.
Predavanje će se održati u četvrtak, 16. svibnja u 18 sati, a otvorenje izložbe nakon predavanja u 19 sati u Arheološkom muzeju Zadar.
Izložba i predavanje održavaju se pod pokroviteljstvom Grada Zadra.
Tehnološki dometi vučedolske kulture
predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana
U sklopu izložbe Bez zanata nema alata prof. dr. sc. Aleksandar Durman održat će predavanje na temu Tehnološki dometi vučedolske kulture kojom će posjetitelje uvesti u svijet vučedolskog zanatstva koje je u vrijeme trećega tisućljeća prije Krista bilo revolucionarno i kojim su Vučedolci uveli svijet u novo, brončano doba.
Izložba Muzeja vučedolske kulture „Bez zanata nema alata
Autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna Šuljug
Dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep
Fotografije i video: Darko Puharić
Stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora Šimić, Ivan Pavešković Burazer
Širok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnološkim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspješno. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano društvo poznavalo podjelu poslova, što dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheološkim istraživanjima na položaju Kukuruzišta Streim. Da bi se što uspješnije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv „Bez zanata nema alata“.
Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.
Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice.
Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.
Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz središnje ognjište, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je širenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.
Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad drške, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.
Uz koštane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline – utezi, kalemi i dr.
Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i višedijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate – one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.
Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje „zaviruju“ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.
Vezane vijesti
-
Kakav je to bio spektakl na nebu! Zadar Street food festival ima pozornicu na najboljem mjestu u Dalmaciji - na Puntamici.
-
U srijedu, 8. svibnja u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, na adresi Obala kralja Petra Krešimira IV. br. 2, održat će se konferencija o pristupačnom turizmu.
-
Luka Krpina, učenik OŠ Šimuna Kožičića Benje, državni je prvak iz engleskog jezika. Dolazak u školu za Luku je bio pravo iznenađenje.
-
Doky Dukić objavio je svoj prvi solo autorski singl pod nazivom “Iste Su Priče”. Uz kolegu Kristijana Radočaja, zajedno su režirali spot.
Izdvojeno
-
Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku. Povremene kiše bit će većinom prijepodne prema jugu Dalmacije gdje može i zagrmjeti.
-
U povodu Svjetskog dana slobode medija Hrvatsko novinarsko društvo dodijelio je godišnje nagrade.
-
Dubrovnik je dobio još jedan vrijedan izložbeni prostor, s neprocjenjivom zbirkom kovanica iz vremena Dubrovačke republike. Sama priča o bogatoj povijesti Republike privlači brojne posjetitelje.
-
U dolinu Neretve iz Španjolske je stigla prva pošiljka laboratorijski steriliziranih kukuljica mužjaka sredozemne voćne muhe. Riječ je o, takozvanoj, SIT tehnici biološke zaštite agruma, koja je ponovno uspostavljena kako bi se izbjegla, prije svega, velika šteta na nasadima mandarina.
Reci što misliš!