Više od 250 tisuća posjetitelja sudjelovalo je u ovogodišnjoj Noći muzeja, održanoj u više od 230 muzeja i galerija, baštinskih i obrazovnih ustanova, arhiva, knjižnica, državnih i lokalnih institucija, udruga diljem Hrvatske te u Bosni i Hercegovini, izvijestilo je u srijedu Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) o konačnim rezultatima te već tradicionalne manifestacije.

Četrnaesta Noć muzeja održala se u 120 gradova i općina 1. veljače, na temu "Muzeji - inovacije i digitalna budućnost".

Uobičajeno, muzeji u Zagrebu i okolici bilježe najbolju posjećenost - s 92.857 posjetitelja. Među njima se, sa po nekoliko tisuća ljudi, ističu Tehnički muzej Nikola Tesla (9.858 posjetitelja), Muzej Mimara (9.038), Hrvatski prirodoslovni muzej (8.217), Muzej suvremene umjetnosti (7.474), Muzej za umjetnost i obrt (7.023), Arheološki muzej (5.093).

Kao zanimljivo iz HMD-a ističu broj posjetitelja u Gradskoj ljekarni - 3.927, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva - 2.500, Akademiji likovnih umjetnosti - 1.675, Gonjogradskoj gimnaziji - 1.500, javnoj ustanovi Maksimir – Svijet gljiva - 1.502 ili Galeriji Mala  - 325.

Gradski muzej i Galerija Jastrebarsko imali su 900 posjetitelja, Dječji vrtić "Šegrt Hlapić“ u Sesvetama 1.406.

Unatoč iznimno lošem vremenu, dubrovačku Noć muzeja na desetak lokacija obišlo je 15.584 posjetitelja, Dom Marina Držića posjetilo je 4.355 posjetitelja, Dubrovačke muzeje- Knežev dvor 2.050 posjetitelja.

U Splitu ih je bilo 31.973 - Muzej grada Splita s 7.491, Etnografski muzej 4.723, Prirodoslovni muzej i Zoo vrt Split 3.265, Muzej Hrvatskih arheoloških spomenika 1.942, Foto klub Split 1.798, HGK Županijska komora 985.

Bilo je živo i u susjednim mjestima - OŠ u Donjem Muću je imala 90 posjetitelja, Narodna knjižnica u Dugopolju 160, Muzej Sinjske alke u Sinju 1.823 , Javna ustanova u kulturi Zvonimir - Solin 463.

Zadarske muzeje je posjetilo više od 15.735 ljudi -  Narodni muzej zadar s 7.335, Muzej antičkog stakla 5.429, Arheološki muzej Zadar 1.900, a u susjednim dalamatinskim gradovima kao Muzej betinske drvene brodogradnje 402, Gradski muzej Drniš 334, Crkva Presvetog Otkupitelja- grobnica obitelji Meštrović, Ružić imala je 152 posjetitelja.

Ukupno u mjestima, općinama i gradovima u Dalmaciji ne zabilježeno je 58.388 posjetitelja, ističu iz HMD-a.

I Slavonija bilježi dobar odaziv publike

Kulturne ustanove u Slavoniji,  u Vukovaru, Vinkovcima, Osijeku, Našicama, Slavonskom Brodu, Bošnjacima, Drenovcina imale su 17.761 posjetitelja - njih četiri tisuće u Arheološkom muzeju u Osijeku, Šumarska zbirka u Bošnjacima imala je 1.074 posjetitelja, a Vukovar ukupno 3.556.

Varaždinski muzeji imali su 8.240 posjetitelja, Muzej Međimurja u Čakovcu 2.000, Karlovac s 7.003, Koprivnica 3.173 posjetitelja, Krapina 2.682, a samo općina Lobor 1.730 posjetitelja.

Za Istru, Primorje i Liku brojka od 20.737 posjetitelja brojnih sudionika Noći muzeja je iznimna, kažu iz Društva.

Grad Rijeka je zabilježio 9.068 posjetitelja, od toga 3.300 u Pomorskom i povijesnom muzeju i Prirodoslovnom muzeju 1.700. U gradu Puli ukupno je bilo 6.387 posjetitelja, a u Arheološkom muzeju Istre 3.755. U Malom Lošinju 478, Rabu 419 u Pučkom otvorenom učilištu; Muzej gacke u Otočcu 484, Buje 350, Zavičajnom muzej Poreštine.

Noć muzeja se u Bosni i Hercegovini održala na četiri lokacije, a imala je skoro tisuću posjetitelja (Franjevački samostani u Širokom Brijegu, Gorici, Tomislavgradu i Župna crkva u Gradnićima).

Voditeljice Noći muzeja Dubravka Osrečki Jakelić i Vesna Jurić Bulatović ističu da je brojka od 250.000 posjetitelja sada već bila predvidljiva, da je kvalitativno profilirala manifestaciju Noć muzeja kroz ove godine i stvorila novu muzejsku publiku - dominirala je mlađa i mlada publika, a muzeje se obilazilo i obiteljski.

Zato smatraju da je kvaliteta muzejskih i ostalih programa te svojevrsna ulaganja u edukacije i stvaranje nove publike proteklih godina, najbolje potvrđena tisućama posjetitelja na 14. Noći muzeja.

HMD je kao organizator zadovoljan i brojem sudionika i kvalitetom programa koji su prijavljeni iz manjih sredina, vezanih za afirmaciju lokalne materijalne i nematerijalne kulturne baštine.