Knjiga „Odisej u vrtu“ svojevrstan je zbornik književnih kritika, studija i eseja te bilješki i zapisa ispisanih o pjesništvu Tomislava Marijana Bilosnića (1947.) u razdoblju (od 2004. do 2017.).

Riječ je o pjesničkim knjigama koje su obilježile Bilosnićevo stvaralaštvo zrelije dobi ali  ga u potpunosti i afirmirale na nacionalnoj pjesničkoj sceni, gdje mu zasluženo i pripada mjesto u samom vrhu hrvatskoga poetskoga Olimpa.

Dakle, knjiga obuhvaća tekstove o sljedećim Bilosnićevim zbirkama: „Tigar“ (2004.), „Odisejeve pjesme“ (2007.), „Molitve“ (2009.), „Kuća“ (2010.), „Afrika“ (2011.), „Ogledalo“ (2012.), „Odisej“ (2013.), „Vrt“ (2014.), „Sto pjesama o tijelu“ (2017.)

O Bilosnićevu pjesništvu pisala su uistinu renomirana imena hrvatske književne kritike s time da su pojedini autori popratili gotovo sve Bilosnićeve pjesničke zbirke ove stvaralačke faze.  

Posebnost ovakvog tipa knjige/zbornika jest u tome što se oko središnje teme Bilosnićeva pjesništva okuplja sva žanrovska (dijelom i svjetonazorska) raznolikost čitanja poezije – od kritika do prikaza, od studioznih stilističkih interpretacija do posve slobodnih i zanosnih eseja.

Među navedenim pjesničkim knjigama ipak valja izdvojiti pjesničku zbirku „Tigar“, zbirku koja je autora velikim iskorakom vratila na hrvatsku pjesničku pozornicu, ali i otvorila put inozemnoj recepciji. Posebno su tu zaslužni prijevodi zbirke i njihovo objavljivanje u makedonskom, albanskom, romskom te osobito engleskom i španjolskom izdanju. Svakako da su iznimnoj recepciji zbirke pridonijeli izvrsni književni prepjevi.

Zanimljivo je spomenuti da su neke od  pjesničkih zbiraka ovjenčane i prestižnim nacionalnim i međunarodnim književnim nagradama („Tigar“, „Molitve“, „Afrika“, „Odisej“ „Vrt“).

Neki od zastupljenih autora dosada su objavili kritičke knjige o Bilosnićevu književnu stvaralaštvu stoga se neki od tekstova iz tih knjiga ovdje ponovno objavljuju – Igor Šipić („Život na sudbini vulkana“, „Vulkan na sudbini života“ ), Davor Šalat („U tigrovoj kući“), Fabijan Lovrić („Vitez zlatnog runa“), Božica Zoko („U snu sna“), Mato Nedić  („Vrtlar riječi“), Sanja Knežević („Razotkrivanje, Kamovljev kompleks u romanu 'Ispovijed isuvišna čovjeka' Tomislava Marijana Bilosnića“, „Mediteranski tekst hrvatskoga pjesništva“).

Objavljivanje knjige „Odisej u vrtu“ višestruko je opravdala svoju namjenu, ali i naslov. Prvotna namjena knjige jest da se dvanaestogodišnje razdoblje u kojem nas je autor obdario nizom vrlo uspješnih pjesničkih knjiga na određeni način objedini te da se dobije što bolji i dublji pregled Bilosnićeve poezije. Konačno, dio tekstova objavljenih sada u knjizi, ranije je bio objavljen u novinama ili časopisima te mu na taj način prijeti opasnost „bibliografskog zaborava“. U knjizi ipak ostaju sačuvani.

Naslov zbornika „Odisej u vrtu“ zapravo sumira temeljno značenje knjige – a riječ je o plodovima vlastita pjesništva, Odisejeva rada u vrtu vlastite poezije, i što su ti plodovi donijeli drugima.