Kultura

časopis za zemljopis

Predstavljen 200. broj časopisa Meridijani

Predstavljen 200. broj časopisa Meridijani
Matija Habljak/PIXSELL

Jubilarni 200. broj časopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja "Meridijana" predstavljen je u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu.

Časopis su predstavili urednica Petra Somek i dugogodišnji "Meridijanovi" autori: Hrvoje Dečak, Davor Rostuhar, Hrvoje Gračanin, Romeo Ibrišević, Siniša Golub i akademik Dragutin Feletar.

Urednica Somek je istaknula kako je hrvatski časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja "Meridijani" osnovan u ratno vrijeme 1994. godine, kako bi promicao hrvatske kulturne, tradicijske, povijesne, prirodne i druge vrednote.

Časopis su pokrenuli, napomenula je, ugledni hrvatski geograf Dragutin Feletar i Petra Somek, koja je od 2001. godine urednica časopisa.

Naglasila je kako "Meridijani" od osnutka kontinuirano izlaze 24 godine, dugo kao mjesečnik, a posljednjih pet godina kao dvomjesečnik.

Okrugli 200. broj, na 112 stranica u boji - kao i raniji brojevi hrvatskog edukativnog časopisa, donosi, istaknula je, pregršt zanimljivih tema sa svih meridijana svijeta, ali kao i uvijek s posebnim naglaskom na hrvatske teme. I strane teme se pišu s hrvatskoga gledišta, iz pera hrvatskih autora i fotografa, rekla je.

Podsjetila je kako je nakladna kuća Meridijani, specijalizirani hrvatski nakladnik za geografska i povijesna izdanja, uspjela u 25 godina djelovanja objaviti više od 200 naslova raznih knjiga, 70 udžbeničkih naslova, 50 brojeva znanstvenih časopisa. Časopis "Meridijani", po riječima urednice, okosnica je i brend cijele nakladničke djelatnosti.

Akademik Feletar je istaknuo kako je glavna domaća tema 200. broja "Meridijana" Lepoglava, grad poznat po svećeničkom redu pavlina, čipkarstvu, kristalu ahatu i zatvoru. Dodao je kako je temu obradio profesor povijesti i zemljopisa Marko Godić.  

Glavna inozemna tema jubilarnoga broja je čileanski Uskršnji otok (Rapa Nui), globalno poznat po monumentalnoj kamenoj plastici nekoliko stotina golemih ljudskih figura koje su nastale u razdoblju između 12. i 18. stoljeća.

Siniša Golub je rekao kako je svojom reportažom obradio priču o američkim nacionalnim parkovima.                                                                                                                         Hrvoje Dečak interpretira  hrvatsku baštinu u Malom Sakadešu - prijamnom središtu Parka prirode Kopački rit.

Romeo Ibrišević piše o velebitskim vrtačama i krajolicima parafrazirajući poznatu domoljubnu pjesmu "Vilu Velebita".

Povjesničar Hrvoje Gračanin objavljuje kratku biografiju rimskog cara Marka Aurelija.

U jubilarnom 200. broju objavljen je i intervju sa stručnjakinjim za povijesne geografije i kartografije Mirelom Altić, koja ističe važnost zemljovida za hrvatsku povijest.

Časopis u posebnom prilogu donosi priču o hrvatskom putopiscu iz 16. stoljeća Jurju Husu Rasinjanu, koji je odveden u tursko ropstvo iz podravskoga sela Rasinje te je kao osmanski rob i vojni trubač dospio na Bliski istok pa potom dalje do Indije i natrag. Kad se vratio u domovinu, napisao je na latinskom jeziku literarno svjedočanstvo o svom putu.


Reci što misliš!