U 150. broj časopisa „Meridijani“ uvodi nas licitarski konjić s naslovnice, a čitatelje u jubilarnome broju očekaju i dva lijepa dara

U srijedu, 1. prosinca, u izdanju izdavačke kuće „Meridijani" svjetlo dana ugledao je i jubilarni 150. broj časopisa „Meridijani" koji obrađuje teme iz zemljopisa, povijesti, ekologije i putovanja. „Meridijani" su dosad odigrali i veliku ulogu u obrazovanju i odgoju mnogih naraštaja učenika u hrvatskom školama.

Časopis „Meridijani" u potpunosti je hrvatski proizvod - za njega pišu, fotografiraju te surađuju ugledni hrvatski autori, te predstavlja jedan od primjera da Hrvati sve bolje poznaju svoju zemlju, ali i gotovo svaki kutak svijeta. Časopis je pokrenut 1994. godine po uzoru na najpoznatije svjetske geografsko-ekološke časopise i tijekom šesnaest godina izlaženja potpuno se po kvaliteti približio svojim uzorima. „Meridijani" izlaze mjesečno (10 puta godišnje) na više od stotinu stranica, te imaju najviše čitatelja od svih hrvatskih stručno-popularnih časopisa u Hrvatskoj.

U 150. broj časopisa „Meridijani" uvodi nas licitarski konjić s naslovnice, a čitatelje u jubilarnome broju očekaju i dva lijepa dara: knjižica „O pismu, knjigama i knjižnicama s vodičem kroz zagrebačke knjižnice" te „Čarobna pahuljica". Na stotinjak stranica jubilarnoga broja časopisa ovaj put uvrštene su neke osobito atraktivne teme. To se ponajprije odnosi na prikaz slikovite „Korčule" - glavne teme broja te na reportažu o „Lihtenštajnu - tihoj alpskoj kneževini". Dakako, tu je i mnogo drugih tema, primjerice, priča „O Zagrebu dok ga još ni bilo"'. Putopisac i pustolov Davor Rostuhar (koji je upravo sa štanda „Meridijana" na Interliberu 10. studenoga 2010. krenuo u pustolovinu života - višemjesečno putovanje motociklom u Afriku) piše o „Sago palmi - kruhu svagdašnjem melanezijskih naroda", a naš poznati meteorolog Milan Sijerković bavi se utjecajem čovjeka na klimatske promjene u tekstu pod nazivom „Pregrijani atmosferski staklenik". Također, tu su i stalne rubrike: „Geo-info", „Slavne povijesne ličnosti" te „Unesco kulturna baština" i „Milenijska fotografija"'.

Na početku časopisa prigodno otisnuto je nekoliko stranica u povodu 150. broja „Meridijana" na kojima mnoge poznate osobe (Mirjana Krizmanić, Jelena Radan, Arsen Dedić, Ivo Pervan, Oliver Mlakar i drugi) pišu zašto čitaju baš „Meridijane".

„Osim izdavanja časopisa „Meridijani", izdavačka kuća postala je sinonim za geografska, povijesna i druga izdanja. Pedesetak najvrsnijih autora piše udžbenike za sve razrede srednjih škola iz geografije i povijesti, koji su postali najprihvaćeniji u školama širom Hrvatske. Dosad su izadali više od 150 knjiga, uglavnom iz geografije i povijesti. Najpoznatije su biblioteke „Geographia Croatica", „Historia Croatica", „Hrvatski pisci i umjetnici" te „Slikovnice" i druge", rekla je Petra Somek, direktorica i urednica „Meridijana".

Uz to „Meridijani" izdaju i dva stručna multidisciplinarna znanstvena časopisa: „Podravina" te „Ekonomska i ekohistoria". Za dosadašnja izdanja „Meridijani" su primili najviše znanstvene i državne nagrade.

U organizaciji „Meridijana" godišnje se održi oko 20 javnih i školskih predavanja, seminara, predstavljanja knjiga i stručnih izleta, a organiziraju se i razne poučne igre i natjecanja u znanju. Dakle, može se reći da u svojim izdanjima izdavačka kuća „Meridijani" doista ostvaruje svoju poruku - „Upoznajte nepoznato".