Nikola Tesla velikan je čitavog čovječanstva bez čijih otkrića, izuma i patenata bi bila nezamisliva suvremena civilizacija.

Tesla pripada kategoriji pravih znanstvenika, otkrivača novih istina. Osim genijalnog i kreativnog uma krasile su ga i mnoge ljudske vrline: marljivost, skromnost, samozatajnost, humanost i poštivanje općih etičkih i moralnih vrijednosti. Nije mario za materijalne stvari niti se zamarao slavom. Vjerovao je da će napredak u znanosti i tehnici zbližavati ljude i ukloniti uzroke ratova. Stoga njegov život i ideje i danas služe kao uzor i trajni poticaj cijelom svijetu te mogu biti pokretač razvoja..

Teslom se na poseban način ponosi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja je među prvima prepoznala Teslinu veličinu i zasluge izabravši ga 17. prosinca 1896. za svog člana. Kako piše u zapisniku Akademijine skupštine, sa 14 glasova za i jednim protiv u tajnom glasanju za člana je izabran Nikola Tesla, „elektrotehničar u Americi". Tada je imao samo 40 godina te je jedan od najmlađih članova Akademije uopće. Član je bio 46 godina, do smrti 7. siječnja 1943., čime je ostao trajno povezan s Hrvatskom i njezinom znanošću, poput mnogih koji su djelovali izvan domovine.

Hrvatska akademija ponosna je i stoga što su najpoznatije spomenike Tesli izradila dvojica istaknutih hrvatskih kipara koji su bili njezini članovi – Ivan Meštrović spomenik u Zagrebu i Frano Kršinić spomenik na slapovima Niagare.

Svoje domoljublje Nikola Tesla iskazivao je djelatno, a ne deklarativno. Prilikom zadnjeg posjeta domovini 1892. izrazio je spremnost „savjetom i činom“ pomoći Zagrebu i Hrvatskoj u primjeni električne energije. Stoga i danas može biti primjer kako se domovini i društvenoj zajednici pridonosi svakodnevno, obavljajući uobičajene poslovne i druge dužnosti.