Dobitnikom prve Nagrade Fric, koju za najbolju neprevedenu prozu protekle godine dodjeljuje tjednik Express, proglašen je u utorak u Zagrebu književnik Damir Karakaš, za roman "Sjećanje šume", ocijenjen kao "roman koji će jednoga dana svakako biti uvršten u klasike hrvatske književnosti".

Nagradu su Karakašu na posebnoj svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu uručili glavni urednik tjednika Express Alen Galović i predsjednica žirija Biljana Romić, koja je i pročitala obrazloženje odluke o dobitničkom naslovu.

Knjigu je ocjenjivački sud posebno pohvalio jer "izrazito škrtim izražajnim sredstvima na sažet način komprimirano vodi čovjeka prema najdubljim plodovima emocija, s druge strane realistično prikazujući mikrokozmos Like". "Djelo koje se može uspoređivati s 'Brezom' Slavka Kolara, 'Sjećanje šume' roman je koji će preživjeti ne samo ovu sezonu nego i puno drugih, a jednoga će dana svakako biti uvršten u klasike hrvatske književnosti", mišljenje je žirija iznijeto na dodjeli.

"Pisan iznimno cizeliranim rukopisom pri kojemu je svako 'manje' veliko 'više', uz iznimno jedinstvo stila i teme, Karakaš u njemu zadire do dubokoga dna vlastitoga bića, sve do konačnog obračuna i poravnanja s demonima prošlosti. Ispisujući povijest, priču jedne seoske obitelji, on ispisuje i povijest vremena, promjena, modernizacije, sukoba i suspregnutosti emocionalnoga registra", rekla je Romić, te poručila: "Rečenice toga romana ispisane su krvlju, znojem i suzama ponesene iz odrastanja u 'zemlji vukova'".

Karakaš je zahvalio žiriju na nagradi, svojem uredniku, nakladniku i obitelji, kao i tjedniku Express koji je "u ovim teškim vremenima 'kulture-nekulture', kada neki još uvijek nisu svjesni da je društvo bez kulture osuđeno na propast" osigurao tako izdašnu književnu nagradu.

Istaknuo je kako je posebno ponosan što je dobio nagradu koja nosi ime našeg književnog velikana Miroslava Krleže, "intelektualne literarne gromade", čija mu je rečenica "treba pisati mrko, okrutno, neumoljivo, bez samilosti pa čak i sa začepljenim nosnicama ako treba", kako je rekao, oduvijek bila važna misao vodilja.

Govoreći o nagradi vrijednoj 75 tisuća kuna, njezin koordinator Kruno Lokotar napomenuo je kako je ime dobila po nadimku Miroslava Krleže, a zamišljena je kao način prepoznavanja i valorizacije književnih djela koja u najširem mogućem smislu reflektiraju suvremenost. Njezino se prvo izdanje dodjeljuje za najbolju knjigu neprevedene fikcijske proze premijerno objavljenu u razdoblju od 1. srpnja 2016. do 31. lipnja 2017., rekao je Lokotar.

"Ta nagrada odaje Krleži poštovanje ali bez idolopoklonstva, a riječ o vrlo izdašnoj nagradi, koja predstavlja silan poticaj i za pisanje i za autore i za književnu scenu", dodao je, te poručio kako se nada da je to tek "početak jedne lijepe tradicije".

Glavni urednik tjednika Express Alen Galović istaknuo je da ta nagrada "nikako ne želi biti još samo jedna u nizu, već želi ostati nagrada koja će hrvatskim književnicima i književnosti vratiti dostojanstvo koje im u našemu društvu i pripada". "U toj misiji vraćanja digniteta knjizi, književnicima i književnosti, tjednik Express, odnosno 24 sata i Styria, i dalje će ustrajati", poručio je Gavranović.

Damir Karakaš (1967.) napisao je još knjigu putopisa "Bosanci su dobri ljudi" (1999.), romane "Kombetari" (2000.), "Kako sam ušao u Europu" (2004.), "Sjajno mjesto za nesreću" (2009.) i "Blue Moon" (2014.); zbirke priča "Kino Lika" (2001.), "Eskimi" (2007.) i "Pukovnik Beethoven" (2012.), te drame "Skoro nikada ne zaključavamo" (2009.) i "Snajper" (2013.). 

Pisac koji je pozornost kritike i javnosti stekao svojim bespoštednim literarnim prikazima života u Lici, u svojem se romanu "Sjećanje šume" ponovno bavi krajem u kojemu je rođen i odrastao, obitelji, odnosom s ocem, ali s fokusom na djetinjstvo.

Nekadašnji novinar – godinama je radio kao novinar crne kronike Večernjeg lista – Karakaš je jedan od najzapaženijih pisaca hrvatske književne scene posljednjih petnaestak godina, knjige su mu prevođene na desetak jezika, zbirka priča "Eskimi" ujedno je i prvi prijevod neke knjige hrvatske književnosti na arapski jezik, a jednu njegovu priču iz "Pukovnika Beethovena" objavio je i kultni američki časopis za književnost  iz San Francisca McSweeny's Quarterly.

Karakaš je i uspješan scenarist i dramatičar. Njegovu dramu "Skoro nikad ne zaključavamo" postavio je u sklopu predstave Zagrebački pentagram 2009. na sceni ZKM-a redatelj Paolo Magelli; dramu "Snajper" režirala je 2013. u ZKM-u Franka Perković, a u Abidjanu u Obali Bjelokosti na francuskom ju je postavio Ivica Buljan. Po knjizi "Kino Lika" redatelj Dalibor Matanić snimio je film, a po romanu "Sjajno mjesto za nesreću" postavio dramu u HNK Rijeka.

Njegova knjiga "Sjećanje šume" (2016.) objavljena je u izdanju nakladnika Sandorf.

U žiriju za dodjelu nagrade ove su godine bili novinarka i urednica Biljana Romić kao predsjednica, te kao članovi, doktor medicine Dubravko Lepušić, scenaristica i redateljica Hana Jušić, novinar Boris Rašeta i glavni urednik 24sata Goran Gavranović.

Pobjednički je naslov izabran između 70 razmatranih naslova, od kojih ih se ukupno 13 našlo u širem a šest u užem krugu izbora za nagradu. Uz "Sjećanje šume", to su "Stajska bolest" Slađane Bukovac, "Me'med, crvena bandana i pahuljica" Semezdina Mehmedinovića, "Ciganin, ali najljepši" Kristiana Novaka, "Kad sam bio hodža" Damira Ovčine i "Calypso" Ognjena Spahića.

Dobitniku je uručen novčani iznos od 75 tisuća kuna (bruto), te, u referenci na Miroslava Krležu kao žiroskopa svojega vremena, skulptura savršeno balansiranoga žiroskopa koji se, jednom pokrenut, može vrtjeti zauvijek, a čiji dizajn potpisuje kolektiv Đ 24 (Bojan Krištofić, Sven Sorić i Hrvoje Spudić). Nagradu sponzorira Barcaffe.