hrvatske koprodukcije
Deer Boy, Ježeva kuća i Manivald na Filmskom festivalu Sundance!
Igrani film Deer Boy te animirane Ježeva kuća i Manivald, manjinske hrvatske koprodukcije, sve tri u režiji žena, uvrštene su u međunarodnu konkurenciju kratkometražnih filmova prestižnog Filmskog festivala Sundance, jedne od najznačajnijih smotri nezavisnog filma u SAD-u, koju je 1984. godine osnovao Robert Redford.
Deer Boy redateljice i scenaristice Katarzyne Gondek nastao je u poljsko-belgijsko-hrvatskoj koprodukciji u kojoj je s hrvatske strane sudjelovala Filmska udruga Motion. Film je premijerno prikazan na festivalu u Krakówu krajem svibnja, a riječ je o kombinaciji žanrova horora i bajke, uz elemente apsurdnog humora. Direktor fotografije je Maciej Twardowski, producenti filma su Paweł Kosuń i Agnieszka Janowska, a montažu potpisuje Jarosław Piekarski. Od hrvatske ekipe na filmu su radili koproducentica Barbara Vekarić i dizajner zvuka Ivan Zelić. Deer Boy je horor bajka o instinktima, prvom lovu, krvi i prirodi. Nakon što se u obitelji lovca rodi sin s jelenovim rogovima, roditeljska toplina miješa se s gađenjem, snovi sa stvarnošću, a dječja nevinost s lekcijama o ubijanju. Glavne uloge nose Janusz Chabior, Katarzyna Śnieżka Sobiszewska, Eryk Maj, Mieszko Czachor i Andrzej Adamczak, dok su Doris Šarić-Kukuljica, Ivan Mokrović i Kristijan Ugrina davali glasove.
Ježeva kuća redateljice i scenaristice Eve Cvijanović, nastala u koprodukciji kanadskog Nacionalnog filmskog odbora (NFB) i hrvatskog Bonobostudija, nedavno se iz Poljske vratila sa svojom 24. nagradom, a krasi ju i nominacija za prestižnu nagradu Annie koju dodjeljuje Međunarodno društvo za animirani film u kategoriji animiranog kratkometražnog filma. Podsjetimo, Ježeva kuća je adaptacija poznate basne Branka Ćopića, koji kroz priču o susretu ježa i nekoliko šumskih zvijeri – lisice, vuka, divlje svinje i medvjeda, progovara o važnosti doma. Produkciju potpisuju Jelena Popović (NFB) i Vanja Andrijević (Bonobostudio).
Animirani film Manivald redateljice Chintis Lundgren nastao je u koprodukciji Kanade, Hrvatske i Estonije. Hrvatski koproducent je Draško Ivezić (Adriatic Animation) koji uz Chintis Lundgren potpisuje i scenarij, a riječ je o istoj autorskoj ekipi koja je radila na višestruko nagrađenom animiranom filmu Život s Hermanom H. Rottom. Manivald je do sada prikazan i nagrađen na brojnim filmskim festivalima diljem svijeta, a na ovogodišnjem Animafestu proglašen je najboljim filmom u Natjecanju hrvatskog filma.
Sva tri naslova sufinanciana su sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.
Filmski festival Sundance održava se od 18. do 28. siječnja 2018. u Park Cityju u saveznoj američkoj državi Utah, a sve detalje potražite ovdje.
Vezane vijesti
-
Za potrebe promocije i plasmana izdana je i posebna publikacija What's Cooking in Croatia? usmjerena na promociju i plasman novijih hrvatskih naslova
-
U Hrvatskoj upravo traje snimanje filma The Master Butcher's Singing Club, prve strane produkcije koja koristi mjere poticaja za snimanja u područjima od posebne državne skrbi.
-
Dugometražni igrani film Dišući u mramor redateljice Giedre Beinoriute, nastao u litavsko-latvijsko-hrvatskoj koprodukciji (hrvatski koproducent je Matija Radeljak, Aning Film) dio je natjecateljskog programa East of the West festivala u Karlovim Varima koji ove godine traje od 29. lipnja do 7. srpnja.
-
Debitantski dugometražni igrani film Teret Ognjena Glavonića, nastao kao manjinska hrvatska koprodukcija, uvršten je u paralelnu selekciju filmskog festivala u Cannesu „15 dana autora“ („Quinzaine des réalisateurs“), čije se jubilarno 50. izdanje održava od 9. do 19. svibnja ove godine. Hrvatski koproducent filma je zagrebačka Kinorama.
Izdvojeno
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
-
Pitanje nošenja vjenčanog prstena daleko je složenije nego što se na prvi pogled čini. Ova naizgled jednostavna tradicija krije bogatu povijest koja seže sve do drevnog Egipta, a današnji običaji razlikuju se diljem svijeta.
Reci što misliš!