Novi roman hrvatske kritičarke, dramaturginje, teatrologinje i spisateljice Mani Gotovac "Ćutim te", predstavljen u četvrtak navečer u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, poziv je na ljubav i iskrenost, a u njegovu je središtu svečanost života, rekao je psihijatar Milan Košuta.

Predstavljanje romana počelo je tako da je na brojnu publiku 'pala kiša ružinih latica' kojima, posvjedočila je autorica, i počinje roman, koji je ove godine objavila je zagrebačka nakladnička kuća Profil.

Košuta: Mani je poput Marijana Beneša - nokautira nas

Košuta je usporedio Mani Gotovac s poznatim boksačem Marijanom Benešom koga smo, rekao je Košuta, svi gledali čekajući kada će nokautirati protivnika kojega je uvijek dočekivao raširenih ruku i gledajući ga u ringu u oči, dobio bi udarce a onda bi ih čisto uzvratio i svladao protivnika. Priznao je da je knjiga Mani Gotovac koja, rekao je, piše o obitelji suptilno, mudro, detaljno i poučno, i njega nekoliko puta nokautirala.

Jer, istaknuo je, Mani ide do srži bez kompromisa i kaže - ili ću zadržati sebe ili ću umrijeti, hrabro stupa u odnos bez kojega, ustvrdio je Košuta, u životu nema ništa, bez obzira na to je li riječ o braku ili situaciji na poslu. Kako je rekao, knjiga postavlja puno pitanja, ali ne daje puno odgovora, a u svakom slučaju ju karakterizira autoričin poziv na ljubav i iskrenost.

Pri tomu je, smatra Košuta, Mani istodobno i psihoterapeut koji obuhvaća sve bitne ljude 20. stoljeća -  Freuda kada kaže da čovjek teži za ugodom, Adlera koji kaže da je čovjeku potrebna moć, Junga za kojega je čovjek zapravo religiozno biće i Frankla koji kaže da čovjek teži za smislom.

Autorica pak, odnosno dijete u njezinu romanu kaže: "Ljudi moji, a možda je smisao života stalno tražiti smisao", s čime se Košuta slaže. Jer, rekao je, zašto smisao života ne bi bio stalno traženje dobra. Osvrnuo se na svoju dugogodišnju psihoterapijsku praksu i rekao kako u posljednje vrijeme govori samo jednu rečenicu: "Ljudi moji, kada se ujutro probudite i obavite jutarnji ritual, može se napraviti samo jedna stvar, a to je slobodna čovjekova volja - mogu se odlučiti ili ću potražiti dobro ili ću 'prčkati po zlu'".

Složen, slojevit i dubok roman koji podrazumijeva suosjećanje    

Spisateljica Irena Matijašević smatra kako je riječ o složenom, slojevitom i dubokom romanu koji je najbolje početi raščlanjivati od naslova gdje taj "Ćutim te" nije nimalo slučajan i ujedno je jedini autoričin naslov koji ima "te" i prva "ti", a ne "ja" poruka. Jer, dodala je, mi lako proizvodimo "ja" poruke, a one "ti" su daleko rjeđe.

Matijašević je istaknula kako je naslov potpuno pogođen jer "ćutim te" je na neki način možda dublje od "volim te", što može podrazumijevati erotsku ljubav, a "ćutim te" podrazumijeva suosjećanje što je ključna tema ovog romana. Jer, kako to pokazuje fabula, roman se 'otvara' samoubojstvom djevojčice - mlade djevojke; kompozicijski je roman usmjeren na to da prati kako taj suicid djeluje na obitelj. U drugome dijelu romana su, uvjetno rečeno, posljedice toga suicida na užu obitelj i njihova prva neposredna reakcija, a treći, završni dio romana, tri godine poslije samoubojstva, pokazuje dugoročne posljedice.

Žanrovski je roman djelomice i roman o odrastanju vrlo senzibilnoga djeteta, detektira razloge suicida i pokazuje jednu istraumatiziranu obitelj, rekla je Matijašević. Spomenula je kako autorica na jednom mjestu kaže, suprotno Tolstoju, "kako su sve obitelji nesretne na isti način i nesreća izgleda isto u svakoj obitelji."

Roman je, ocijenila je, kompozicijski i dramaturški dobro riješen, Mani je majstor i ne zanemaruje aspekt napetosti radnje jer do kraja ne znamo razlog zašto se djevojčica ubila, a na kraju otprilike saznajemo koji je bio razlog, a ako ne baš razlog, onda neposredni okidač. To je incest između djevojčice i njezina polubrata koji je u tekstu, rekla je Matijašević, suptilno obrađen i događa se kao gotovo prirodan ishod njihova odnosa. Jer, ono što je djevojčicu zapravo otjeralo u samoubojstvo je manjak empatije i zanemarivanje u obitelji.        

Dvojbe oko naslova romana - tuga ili melankolija

Autorica je pak posvjedočila kako je razmišljala da naslov romana bude tuga jer, rekla je, postavlja se pitanje što učiniti kada te tuga ne napušta. Druga opcija za naslov bila je melankolija, no smatra da bi taj naslov bio preuzetan ako se sjetimo "Melankolije" glasovitoga Albrechta Dürera.

Ipak, istaknula je, melankolija je stvarno stanje u knjizi, a ona, rekla je, "nije ništa drugo no radost što još uvijek možemo biti tužni".   

O knjizi su govorili i književnik Ivica Prtenjača i urednica Adriana Piteša, a ulomke iz romana čitala je dramska umjetnica Judita Franković.