Roman Miljenka Jergovića ‘Rod’ objavljen je u njemačkom govornom području pod naslovom ‘Die unerhörte Geschichte meiner Familie’ u izdanju Schöffling-Verlaga iz Frankfurta i prijevodu Brigitte Döbert. Vodeći švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung piše da je riječ o ‘remek-djelu svjetske literature’, u kojemu Jergović pokušava ‘ukrotiti demone’ iz svoje obiteljske povijesti

‘Nakon kratkog epitafa ‘Otac’ (koji je originalno objavljen 2010., a na njemačkom 2015.) Miljenko Jergović je s ‘Rodom’ (original 2013., na njemačkom 2017.) stvorio vrtoglavi i obimni opus u kojem pokušava obuhvatiti životni svemir svoje majke i njenu obiteljsku povijest. I u ovoj knjizi se pokušavaju ukrotiti demoni, koji stanuju u konstrukciji povijesti, kao i u ožiljcima pripovijedanja’, piše Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u tekstu Andreasa Breitensteina koji roman ‘Rod’ opisuje kao ‘svjetsku literaturu’ te ga dovodi u kontekst s poznatim austrijskim piscem Heimitom von Dodererom u načinu na koji Jergović pristupa fikcionalnom obrađivanju svojeg djetinjstva.

Ističe se da se Jergović bavi ‘rekonstrukcijom obiteljske povijesti’, koja ga fascinira otkako je ‘začuđeno ustanovio kako je njegov pradjed Nijemac, a prabaka Talijanka’, te da se u romanu obrađuju različite epohe, od kraja Osmanskog carstva pa do sadašnjosti. Jergović se u rekonstrukciji obiteljske povijesti bavi i ispravljanjem nekih nepravdi ili loših poteza svojih predaka te u ‘Rodu’ zapravo poručuje da ‘samo pripovijedanje može spasiti svijet’', smatra NZZ, a prenosi tportal.

Roman ‘Rod’ - koji je u Hrvatskoj objavila Fraktura, a u Njemačkoj Schöffling-Verlag - opisuje se i kao svojevrsna ‘enciklopedija mrtvih’, koju je inspirirao rat raspada Jugoslavije. Jergovićev roman odlikuje ‘tankoćutna, ali ne i neironična rekonstrukcija životnih priča’, on je i ‘kulturalna povijest Sarajeva’ u 20. stoljeću. Naročito se hvali Jergovićev empatičan i kompleksan opis Drugog svjetskog rata i poraća, taj ‘horor vonja četrdesetih godina prošlog stoljeća’. Autor ‘majstorski vlada time da ne izostavi raznolika sjećanja svojih rođaka, a da ih pritom ne ismijava’, čak i onda kada su mu ‘njihove patologije i strasti strane’.

Ključna poruka romana ‘Rod’ je, smatra NZZ, da je ‘najviše ljudsko ono neodređeno, a ne apsolutno’. Jergovićev veliki roman karakterizira ‘enormna tematska širina i dubina misli koja oduzima dah’, ‘superiorna punina stilova i proznih registara’ te ‘rafinirana međuigra fikcije i stvarnosti’. To su samo neke od superlativnih pohvala koje Jergovićevu ‘Rodu’ upućuje vodeći švicarski list.

NZZ na kraju opisuje Miljenka Jergovića kao ‘beskrajno talentiranog, hrabrog i duhovitog književnika', a njegov roman ‘Rod’ obaveznim štivom za oni koji ne žele ostati ‘slijepi i neupućeni’ kada je riječ o jugoslavenskoj povijesti.

Jergovićev roman je, inače, dobio pozitivne kritike i u nizu drugih medija njemačkog govornog područja, od bečkog lista Falter do berlinskog dnevnika Die Tageszeitung.

Kako navodi Jergovićev njemački nakladnik na svojim stranicama, autor će 'Die unerhörte Geschichte meiner Familie’ tj. 'Rod' predstaviti i na nekoliko nastupa u Njemačkoj i Austriji od kolovoza ove godine.