Zadnji predstavnik bečke klasike
Svih pet Beethovenovih klavirskih koncerata u izvedbi splitskih pijanista i Orkestra splitske Opere
Koncertima, nazvanim Splitski pijanisti sviraju Beethovena, ravnat će maestri Tomislav Fačini i Hari Zlodr
U povodu 190. obljetnice smrti Ludwiga van Beethovena, jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih skladatelja cjelokupne zapadne glazbene tradicije, pet istaknutih splitskih pijanista srednje i mlađe generacije i orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta Split izvest će 18. i 20. ožujka na velikoj pozornici splitskog teatra svih pet njegovih klavirskih koncerata.
Kao solisti nastupit će pijanisti Vesna Podrug Kossjanenko, Virna Kljaković, Marin Limić, Jelena Pavić i Marijan Đuzel. Oba koncerta započinju u 20 sati. Beethovenovi klavirski koncert skladbe su koje već više od dva stoljeća oduševljavaju publiku kao i same izvođače koji im se uvijek rado vraćaju. Dvije predstojeće koncertne večeri odlična su prilika da Split još jednom potvrdi reputaciju grada velike glazbene tradicije iz kojeg potiču umjetnici dostojni najvećih umjetničkih izazova.
Ludwig van Beethoven, zadnji je predstavnik bečke klasike i začetnik romantizma. U njegovoj su se glazbi, ali i legendarnim interpretacijama kao i u kompletnoj osobnosti, najsnažnije ocrtavali ideali strastvenog romantičarskog temperamenta, kojim će transformirati dotadašnju glazbenu tradiciju, pravila oblika, izraz i emociju, te samu sonornu kvalitetu glazbe, koja će u njegovu opusu postati korpulentnijom, energičnijom, moćnom. Njegov pijanizam jedan je od aspekata ključnih za Beethovena kao vodeću glazbeničku figuru Beča.
Koncertom u subotu ravnat će maestro Tomislav Fačini, a započet će uvertirom Beethovenovoj jedinoj operi Fidelio(izvorno nazvanoj Leonora), da bi potom pijanistica Vesna Podrug Kossjanenko uz Orekstar Opere HNK Split izvelaPrvi koncert za klavir i orkestar u C-duru, Op. 15. Nakon pauze mlada splitska pijanistica Virna Kljaković odsvirat će Drugi koncert za klavir i orkestar u B-duru, Op. 19, da bi potom Marin Limić izveo Treći koncert za klavir i orkestar u c-molu, Op. 37. Koncert u ponedjeljak, kojim će ravnati maestro Hari Zlodre, započinje Egmont uvertirom, nakon kojeg će Jelena Pavić odsvirati Četvrti koncert za klavir i orkestar u G-duru, Op. 58, da bi nakon pauze pijanist Marijan Đuzel izveo Peti koncert za klavir i orkestar u Es-duru, Op. 73 - ”Carski”.
Vezane vijesti
-
Troje proslavljenih talijanskih opernih umjetnika mlađe generacije na sceni će Hrvatskog narodnog kazališta Split nastupiti u jednoj od najljepših, najpopularnijih i najizvođenijih naslova cjelokupne operne literature opera, Puccinijevoj Madama Butterfly
-
Predstava "Nosorog" splitskoga HNK-a premijeru je imala prije točno tjedan dana, 7. travnja, a riječ je o Ionescovoj antidrami čiju režiju potpisuje Goran Golovko, intendant HNK Split, koji se pozabavio spomenutim tekstom zajedno s dramaturgom Jasenom Bokom.
-
Na sjednici Festivalskog vijeća Splitskog ljeta u utorak je prihvaćen program ovogodišnjeg 63. izdanja tog festivala, koji će biti održan u Splitu od 14. srpnja do 14. kolovoza, priopćili su iz HNK Split.
-
Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će, u petak 10. ožujka, izvesti La Sylphide, jedan od najstarijih sačuvanih romantičnih "bijelih" baleta
Izdvojeno
-
Cijela Hrvatska digla se na noge nakon priče o Meliti, samohranoj majci četvero djece, koja se treći put bori s karcinomom. Cijela Hrvatska udružila se u pomoć Meliti i njezinoj djeci – kuhalo se i vježbalo.
-
Bilo koja aktivnost, čak i spavanje ili stajanje, zapravo gotovo svaka fizička aktivnost u danu pokazala se boljom i korisnijom za zdravlje srca i krvožilnog sustava od dugog sjedenja, pokazalo je novo istraživanje međunarodnog tima znanstvenika.
-
Plesna udruga Gesta i ove je godine prošla selekciju stručnog povjerenstva Hrvatskog sabora kulture na 35. Susretima hrvatskih plesnih ansambala koji će se održati sutra u nedjelju u Dvorani Pučkog otvorenog učilišta Sveti Ivan Zelina s početkom u 17:30.
-
Odjel za povijest organizira javno predavanje dr. sc. Mirka Sardelića "Renesansni brodovi kao ploveći sustavi i posrednici međukulturne razmjene".
Reci što misliš!