Nema potrebe ta zakon o hrvatskom jeziku

Na tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća (HKV) "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku", održanoj u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade, govorili su akademici Stjepan Babić, Dalibor Brozović i glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" Tomislav Ladan.

Akademik Dalibor Brozović smatra kako je Hrvatskoj, po uzoru na zaštitu francuskoga jezika, potreban sličan zakon. -Hrvatska pismenost na razini narječja i hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika postoji stoljećima, a hrvatski standard formiran je još u 18. stoljeću, istaknuo je akademik Brozović.

Podsjetio je kako imamo zajedničkih riječi sa srpskim, crnogorskim i bošnjačkim jezikom, ali, dodao je, "sve što je civilizacija - materijalna i duhovna, od 19. stoljeća do danas, različito je kod nas i Srba".

Zbog engleskih napora u svjetskoj politici da stvore Zapadni Balkan važno je donijeti posebni zakon o hrvatskom jeziku, naglasio je akademik Brozović.

Odgovarajući na pitanje o pravopisu hrvatskog jezika rekao je kako je Matica hrvatska iz 1967. donijela Deklaraciju o hrvatskom jeziku, te prekinula pravopisnu tradiciju Novosadskoga dogovora.

- Današnja Matica hrvatska vratila je ponovno u život novosadski pravopis", ocijenio je akademik Brozović.

Tomislav Ladan smatra kako je zakon o jeziku nepotreban jer je u Hrvatskoj ustavom propisana službena uporaba hrvatskoga jezika.

- Uostalom takav zakon ne bi ima tko sastaviti, a ako bi ga tko i sastavio takav zakon u Saboru ne bi prošao, ustvrdio je Ladan. Dodao je da bi "zbog naramka pravopisa, gramatika i jezičnih priručnika trebalo napraviti svojevrsni propisnik hrvatskog jezika".

I akademik Stjepan Babić drži da nam nije potreban zakon o hrvatskom jeziku.