Tradicija izlaganja hina lutaka potječe iz razdoblja Edo, a vuče korijene iz drevnih vjerovanja prema kojima lutke mogu preuzeti ljudske grijehe i zle duhove

Obilježavajući 15. obljetnicu diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Japana, Etnografski muzej i Veleposlanstvo Japana priređuju japanski festival djevojčica 'Hina Matsuri' , u subotu 1. ožujka s početkom u 11 sati u Etnografskom muzeju, Trg Mažuranića 14.

Iz japanskog veleposlanstva u Zagrebu doznajemo i detalj više o tom jedinstvenom prazniku - datum 3. ožujka vrlo je važan u životu japanskih djevojčica, jer toga dana slave svoj dan, a zbog posebnih lutaka koje se tada izlažu, praznik je poznat i pod nazivom Festival lutaka.

Sredinom veljače, uz prve cvjetove breskve, vade se i postavljaju na postolje prekriveno crvenom tkaninom, te izlažu na posebnom mjestu u kući.

Već dan nakon festivala, lutke se pažljivo spremaju do slijedeće godine, jer postoji vjerovanje da se djevojčica, ukoliko lutke ostanu dugo izložene, neće lako udati. Lutke koje se izlažu nisu svakodnevne lutke kojima se igraju djevojčice, već svečane i vrlo dragocjene.

Najčešće se već generacijama nalaze u obitelji, no roditelji u današnje vrijeme novorođenim djevojčicama kupuju nove setove lutaka, dok rođaci poklanjaju dekoracije i poklone za hina lutke.

Kako se radi o vrlo vrijednim lutkama, u današnje je vrijeme uobičajeno i dovoljno izložiti samo lutke cara i carice, ne i cijelo postolje.

Tradicija izlaganja hina lutaka potječe iz razdoblja Edo, a vuče korijene iz drevnih vjerovanja prema kojima lutke mogu preuzeti ljudske grijehe i zle duhove. Iz tog vjerovanja proizlazi običaj, koji se i danas poštuje u nekim dijelovima Japana, hina-okuri ili nagashi-bina (plutajuće lutke) kada se lutke od slame ili papira stavljaju u čamčiće i puštaju niz rijeku ili u more, u nadi da će sa sobom odnijeti bolesti i zle duhove i tako poštedjeti djecu, darujući im sreću, blagostanje i zdravlje.

Na ovaj praznični dan pije se shirozake, bezalkoholno piće bijele boje koje se dobiva fermentacijom riže. Vjeruje se da čisti tijelo, jer je napitak čist baš kao i njegova boja.

Jede se šareni kolačić od riže, hishimochi, složen od tri sloja, zelenog, bijelog i ružičastog. Boje predstavljaju prirodu u proljeće, kada zelena trava proviruje ispod pokrova bijelog snijega, a ružičasti cvat breskve šareni nebo.

Toga dana jede se i juha sa školjkama, koje su simbol mirnog života u jedinstvu, jer se dvije strane čvrsto drže zajedno i niti jedan dio neke druge školjke ne može biti savršena zamjena.