U Registru zaštićenih kulturnih dobara RH paška čipka se naziva remek djelom kreativnog ljudskog genija

U izdanju Benediktinskog samostana Svete Margarite u Pagu uskoro iz tiska izlazi Zbornik o paškoj čipki, prvo znanstveno djelo koje govori o toj vrijednoj paškoj rukotvorini.

Na Zborniku je radio veći broj znanstvenika, a među njima je i prof. dr. Miroslav Granić, izvanredan poznavatelj paške prošlosti. Prema zapisima arhiva Benediktinskog samostana i Zadarske nadbiskupije u Zadru čipka se u gradu Pagu šije od 15. stoljeća. Svrha čipke tada je bila ukrašavanje liturgijskog ruha.

Benediktinke su u 16. stoljeću počele organizirano podučavati žene i djevojke šivanju čipke, a 1896. škola postaje državna. U Registru zaštićenih kulturnih dobara RH paška čipka se naziva remek djelom kreativnog ljudskog genija te doslovno piše: "Paška čipka, nematerijalno kulturno dobro, svojom pojavom i ishodištem vezana je za Benediktinski samostan sv. Margarite u Pagu."

Benediktinke smatraju kako su te činjenice bile zanemarene kada je paška čipka dobila oznaku "Hrvatski otočni proizvod" što je predano Udruzi paških čipkarica Frane Budak koja u Pagu djeluje deset godina.

Sestre benediktinke kažu kako ih ne smeta rad Udruge, ali ih smeta što se paška čipka ne predstavlja u potpunom povijesnom značenju. Navode uz to kako se prije dvije godine nije smjelo proslaviti 100 nego 500 godina čipkarske škole. Paška čipka, kažu, ne postoji od političkog djelovanja Frane Budaka koji je početkom 20. stoljeća bio gradonačelnik Paga, već od 16. stoljeća.

Čudi ih što organizatori proslave, među kojima je bilo i Ministarstvo kulture RH, nisu uzeli u obzir dokazane povijesne činjenice. Zbornik paške čipke koji obuhvaća razdoblje od 16. stoljeća do 1945. godine bit će predstavljen u Pagu i Zadru uz sudjelovanje povjesničara i drugih znanstvenika.