Na skup su predstavljene i dvije knjige objavljene između prošloga i ovoga dijalektološkog skupa - "Općeslavenski lingvistički atlas, Serija fonetsko-gramatička, Tom 4a, Refleksi jore i jera" i "Hrvatski dijalektološki zbornik, Knjiga XIV."

Hrvatski dijalekti izuzetno su "zanimljiv i šaren pejzaž" na jugozapadnoj slavenskoj periferiji i sadrži arhaične podatke koje moramo otrgnuti zaboravu, rekao je akademik Petar Šimunović na početku 11. znanstvenog skupa o hrvatskim dijelektima što je jučer počeo u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).

U uvodnoj riječi kao član Organizacijskog odbora skupa i tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU, Šimunović je ukazao na važnost terenskog istraživanja dijalekata, jer, dodao je, dijalekatski podatak teško je tražiti u atriju hotela bilo kojega grada.

Hrvatske migracije izazvane povijesnim okolnostima su među najstarijima na europskome području i uzrokovale su raspršenje dijela hrvatskog etnosa i njegovo izumiranje.

O tomu primjerice, kako je podsjetio, govore i činjenice da je prezime Horvat najčešće prezime u Gradišću, Sloveniji, Mađarskoj i Slovačkoj, a Moliški Hrvati znaju samo da su "došli s one bande mora".

Rasprava o hrvatskim dijalektima bit će tri dana u središtu pozornosti hrvatskih i inozemnih stručnjaka, a usredotočena je na dva dijela - prvi je posvećen akademiku Mati Hrasti o 110 obljetnici njegova rođenja.

Šimunović je podsjetio da je Mate Hraste bio profesor i uzor mnogim istaknutim hrvatskim jezikoslovcima, među kojima su i Milan Moguš, Dalibor Brozović, Božidar Finka te Stjepko Težak.

Mate Hraste osnovao je Katedru za dijalektologiju na zagrebačkome Filozofskom fakultetu i pripada vrhu hrvatske dijalektologije, posebice one čakavske, rekao je predsjednik HAZU Milan Moguš, govoreći o osobi i djelu svoga profesora.

Na dijalektološka istraživanja i metodologiji Mate Hraste podsjetio je Željko Jozić, a Mijo Lončarić na Hrastina istraživanja kajkavštine, dok je Stojan Vrljić govorio o Mati Hrasti kao dijalektologu.

Na skup su predstavljene i dvije knjige objavljene između prošloga i ovoga dijalektološkog skupa - "Općeslavenski lingvistički atlas, Serija fonetsko-gramatička, Tom 4a, Refleksi jore i jera" i "Hrvatski dijalektološki zbornik, Knjiga XIV.". Zajednički su ih objavili HAZU i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a predstavili profesorica Marija Menac-Mihalić i akademik Petar Šimunović te ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dunja Brozović Rončević.

Brozović Rončević istaknula je da je "Općeslavenski lingvistički atlas" prvi put objavljen i u digitalnom obliku što je, smatra, standard koji će slijediti i druga izdanja toga velikoga međunarodnog projekta na kojemu se radi već pola stoljeća. Podsjetila je da se radovi u sklopu toga projekta objavljuju na ruskom jeziku, na kojemu je objavljen i spomenuti rad.