Stručnjaci smatraju da je ta figura koja datira još iz kamenog doba jedan od najstarijih prikaza ženskog tijela

Izložbom u Prirodoslovnom muzeju u Beču u Austriji se obilježava 100 godina od otkrića Willendorfske Venere, malene statue žene nastale prije 25.000 godina

Austrijska pošta pustila je u prodaju specijalnu marku u njenu čast, a u prodavaonicama vlada prava veneromanija. Na policama se nudi sapun u obliku statue, Venerino vino i čokoladne figurice, a ugostitelji niz specijaliteta, među ostalima palačinke punjene Venerinim džemom.

Stručnjaci smatraju da je ta figura koja datira još iz kamenog doba jedan od najstarijih prikaza ženskog tijela.

Arheolozi su je pronašli 1908. na obali Dunava u gradiću Willendorf, po kojemu je i dobila ime, a slične su figurice pronađene na tlu Francuske, Rusije, Slovačke i Češke.

Svi pronađeni primjerci prikazuju golu ženu bez lica i izrazito naglašenih oblina - velikih bujnih grudi, nabreknuta trbuha i istaknutog spolovila - a na ponos Austrijanaca, upravo je Venera iz Willendorfa najbujnija i najbolje očuvana.

Postoje mnoge teorije o tome što paleolitska Venera zapravo predstavlja, no i dalje ostaje nepoznato je li riječ o simbolu plodnosti, talismanu za sreću, kipiću u čast nekoj božici ili možda čak primjerku prethistorijske pornografije.

Austrijski znanstvenik Hintringer smatra da Venera predstavlja tadašnji ideal ženske ljepote i da je krajolik u vrijeme paleolitika izgledao poput današnjeg Sibira, samo bez padalina, te zaključuje kako je malo vjerojatno da su žene izgledale poput willendorfskog modela.

Kustosica Prirodoslovnog muzeja Walpurga Antl Weiser smatra da je, iako izgleda vrlo realistično, njena gojaznost umjetnički pretjerana, a zbog besprijekornog oblikovanja do danas plijeni toliko pozornosti.

Sto godina nakon što je otkrivena, Willendorfska Venera se nakratko vratila u mjesto pronalaska, da bi se poslije uputila u Prirodoslovni muzej u Beču gdje će ostati izložena zajedno sa 'sestrama' iz susjedstva do veljače 2009.