Predstavljanje Biblioteke Pjesništvo i autora bit će održano sutra i preksutra, u sklopu Sajma knjige u Puli.

"Da, mi držimo do pjesništva!" slogan je kojim i dosad jedan od najvećih izdavača domaće poezije, nakladnička kuća V.B.Z., pokrenula novu biblioteku Pjesništvo, prenosi Totalportal.hr

Nakon dviju antologija novijega hrvatskoga pjesništva i nekolice knjiga pjesama domaćih autora, nakladnik V.B.Z. u novopokrenutoj Biblioteci Pjesništvo, pod uredničkim vodstvom pjesnika i kritičara Ervina Jahića, idući tjedan objavljuje čak četiri pjesnička naslova.

Prvi naslov koji je nedavno izašao u Biblioteci knjiga je pjesama uglednog bosanskohercegovačkog i hrvatskog autora Ivana Kordića Živi stroj. Predstavljanje Biblioteke Pjesništvo i autora bit će održano sutra i preksutra, u sklopu Sajma knjige u Puli.

Pravu poetsku berbu otvaraju knjige:

Evelene Rudan: Pristojne ptice

Nećemo pretjerati ako ustvrdimo da se Evelina Rudan ovom svojom knjigom nudi kao najuzoritija autopoetička proteza jednosmjernoj ulici našeg poetskog kritičkog mimetizma. Istina, ona tematizira sebe, ona prepisuje iz stvarnosti koja joj posuđuje odraz, ali pritom emitira posve neposredovani energizam i sliku, ne vođeći previše računa o narudžbi zrcala, o tome iz čega je sve "posudila" ono što je bilo fitiljem za autentičan, nemanipulirani govor koji se naglo sjeća svega - i sebe nekoć i sebe sada, i stabla, i bršljena, i ptice.

Branka Bošnjaka: Svrhe malih stvari

Svijet Sitnoga i neambiciozna ljubav za Malo jedini je dio tematskog registra koji Bošnjak cijeni i honorira. U području Sitnoga zasad kapital ne pronalazi veći interes pa je nužna instrumentalizacija izostala, a to ne jamči da svojim pipcima neće napasti i skromno polje pojedinčeve oaze Maloga.

Budimira Žižovića: Marchi na biciklu

Pravo Drugoga, pravo na drugo i drugačije nije novost za ovoga pjesnika, to se pravo vuče s njegovim prvim knjigama, to je pravo pojedinca na slobodu, pravo na pjesmu ili čašu vina.

Žižović je bio i ostao buntovnik s razlogom. Za njega pjesma jede pjesnika, a ljubavnik ljubavnicu. Žderanje bez ostatka preduvjet je svake umjetnosti, a posebno one u kojoj nije umrla etika. Poezija je još uvijek živa i taktilna ili je nema.

Ivane Šojat-Kuči: Sofija plaštevima mete samoću

Poetizirani "portreti žena" u ovoj knjizi mogu se čitati i kao iskazi o oštricama svijeta, gdje se "duše žena" klate pokušavajući održati emotivnu i egzistencijalnu ravnotežu usuprot padu u besmisao i potpuno ništavilo. Mimo vazda agilnih feminističkih pregnuća, autorica uglavnom poharane, ponižene, isprane i ranjene ženske intime pokušava "lirski sanirati" katalogom emotivnih registracija ili ispovjednim zagovorom, kadšto i izgovorom. Šojat-Kuči ne piše o sebi iz sebe, već iz drugih. Točnije, njezine pjesme pišu "Druge".