Hrvatska, ruku na srce, iz razdoblja dominacije Grka i nema neke predmete koje bi imali vrijednost u međunarodnom kontekstu, njihova je važnost isključivo lokalna, pa Apoksiomen izložen i ovaj put i dalje ostaje najveće otkriće iz razdoblja

Što su nam sve ostavili Stari Grci, pitanje je koje je sebi postavila kustosica Jasminka Poklečki Stošić i, nakon dvije godine istraživanja, uz pomoć niza hrvatskih stručnjaka za područje antike predstavila rezultate u Klovićevim dvorima na izložbi "Antički Grci na tlu Hrvatske", piše 'Jutarnji list' .

Izložba počiva na realnim postavkama: nema senzacionalnih niti euforičnih otkrića, Hrvatska, ruku na srce, iz razdoblja dominacije Grka i nema neke predmete koje bi imali vrijednost u međunarodnom kontekstu, njihova je važnost isključivo lokalna, pa Apoksiomen izložen i ovaj put i dalje ostaje najveće otkriće iz razdoblja.

Izložba je, nadalje, školski, gotovo štreberski postavljena, pa je dobra preporuka za najavljene hladne dane, ako se zaželite dva tri sata meditacije uz naprednu kulturu koja je dobar dio prizora iz svoje svakodnevnice bilježila i na prekrasnim vazama, stelama (žena koja prede) ili nadgrobnim spomenicima (sjajan prizor gozbe). Među 500-tinjak predmeta pronaći ćete svega, od doslovno igle i novčića, ili minijaturne Glave konja iz Palagruže dimenzija tri puta dva centimetra, do masivnih kamenih spomenika. Predmeti datiraju između 12. st. pr. Kr., kada su nastali ulomci mikenske keramike iz Škrip, i 1. st. pr. Kr.

Teza o naprednosti starih Grka lako se može predočiti preko Farske hore. Naime, upravo su nas oni naučili što su katastarske podjele, podjela zemljišta i sređeni vlasnički odnosi. Jedno takvo, dobro očuvano, pravilno parceliziranje polja sačuvano je, a i danas je u upotrebi, u neposrednoj blizini Staroga Grada na otoku Hvaru i poznato je pod imenom Farska hora. Budući da je riječ o najbolje sačuvanoj od svih parcelacija na Mediteranu, uvrštena je i na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske baštine.

Jedan od rijetkih predmeta Starih Grka koji su originalno izrađeni na području Hrvatske brončana je glava Artemide. U grčkim je mitovima, naime, s puno ushićenja opisana zanosnost lijepe Artemide, božice Mjeseca, te zaštitnice lova, poroda i svadbe. Skulptura koja je pokazana na izložbi dostojna je opisa ljepote Apolonove blizanke: klasične, lijepe crte lica uokviruje ženstvena, valovita kosa koja je na potiljku sakupljena u pundžu.

Odljev reljefa s prikazom Kairosa kako se drži za čuperak kose jedan je od predmeta koje najčešće nalazimo na štandovima na moru, kao rijedak primjer dobrog suvenira. Mitološko biće, naime, pripovijeda zgodu o sreći koja se nalazi u rijetkoj i samo mudrim ljudima dostupnoj mogućnosti uživanja u sadašnjem trenutku. Ukazuje, dalje, na pravi trenutak što ga čovjek mora zgrabiti kada mu se ukaže prilika, inače bude prekasno i jedna je od priča s kojima se najlakše možemo poistovjetiti i danas. U Klovićevima je, doduše, samo replika, reljef se čuva u trogirskom samostanu Sv. Nikole.

Grke su zanimali novi prostori podjednako zbog prenapučenosti matičnog kopna, širenja trgovačkih odnosa, i želje za avanturom. Najstarija njihova kolonija bila je Issa, Vis, a zbog teatarskih se maski pronađenih u grobovima upravo se istražuje je li Issa imala i teatar.

Jutarnji/ezd