Tribine je osmislila Irena Lukšić, a njeni gosti – sugovornici i predavači – bit će ugledni domaći književni kritičari, kulturolozi, filmolozi, publicisti i umjetnici-praktičari

Umjetnost se uvijek bavila čovjekom i njegovim prebivanjem u svijetu, stvarima koje ga privlače i oduševljavaju. Otkrivala je tajne veze, neobične zakonitosti i običnu ljepotu, duboke tragove u vremenu, nove jezike. Postavljala je pitanja i tražila odgovore. Zavodila je i odvodila u nepoznate sfere, slutila i nalazila čuda.

Umjetnost je govorila posebnim jezikom, slikama i zvukovima od kojih su generacije stvorile svoje lozinke i mitove, neprolaznost. Vremena su se otvarala umjetnosti, umjetnost se otvarala vremenima. Jedna su razdoblja nudila više materijala, druga manje. Jedna su stvarala atmosferu, druga je ubijala. Stoga su često 'ono divlje u zraku', zapravo u čovjeku, što se moralo zabilježiti okom i rukom, pratili nesporazumi, nerazumijevanja pa i pogibelji, te su umjetnici svoja djela nosili kao križ ili smrtnu presudu. Kao sramotu i znak propasti civilizacije. Sve dok ne bi došli neki drugi ljudi, drugo vrijeme i običaji, koji bi u njima prepoznali iznimne vrijednosti.

Upravo takvim djelima, neshvaćenim i prezrenim u vremenu u kojemu su nastala, bavi se serija tribina pod naslovom Humanizam i dekadansa. Riječ je o umjetničkim ostvarenjima koja su svaka na svom području i svaka u svoje vrijeme pokušala nešto više reći o čovjeku i njegovim intimnim tajnama, o ljudskoj psihologiji općenito, o fiziologiji i simbolici. Erotika, ljubav i strast u književnosti, na filmu, u glazbi i izvedbenim umjetnostima, u znanosti i publicistici. U svoje vrijeme - korak u ponor, kasnije - korak u vječnost.

Razgovor o oslobođenoj ljubavi i erotici u književnosti započet će slučajevima Sanjina Mihaila Arcibaševa i njegovom radijacijom u europskim literaturama, poglavito kod D.H. Lawrencea, te ikone američke kulture Lolite Vladimira Nabokova, djelima koja su svojim autorima isprva priskrbila niz nevolja i osporavanja da bi ih potom prometnula u klasike modernoga doba. Bit će riječi o tretmanu erotike u visokoj književnosti kroz povijest te o razlici između erotike i pornografije u kulturi novijeg vremena.

Od filmova tu su WR - misterije organizma Dušana Makavejeva, koji se bavi enigmom ljudske intime i društvene stvarnosti, potom ode putenosti Posljednji tango u Parizu Bernarda Bertoluccija i Emanuelle Justa Jaeckina, Machatýjevi međuratni erotski fantazmi, američki "meki pornići" i edukativni filmovi na temu ljudske spolnosti.

Treća cjelina bavi se "nepristojnom" glazbom i glazbenim spotovima: prisjetit ćemo se slučaja slavne Gainsbourgove pjesme Je t'aime... moi non plus, zatim šaljivih pučkih pjesmica koje se u originalnim verzijama poigravaju s vulgarnim izrazima ili asocijacijama te spotovima koji su zbog "eksplicitnih sadržaja" uklonjeni s javnih internetskih servisa (slučaj skupine Rammstein). Ponešto će se reći i o (rock) performansima, osobito domaćima, koji provociraju javni moral i usvojene estetske standarde.

I u znanosti je, među "ozbiljnim" stvarima, također bilo nepoćudnih izdanja. Možemo spomenuti razne specijalizirane rječnike opscenog leksika, pa i "obične" rječnike s uključenim vulgarizmima, potom književnokritička izdanja koja se bave "nezgodnim" djelima (npr. "parapuškinistika"), priručnike iz seksologije, feministička istraživanja itd.

Znanstvenim i publicističkim knjigama posvećena je četvrta, posljednja tribina. Na njoj će biti riječi o literaturi koja treba podučavati, na koju se valja referirati u promišljanju ljudske intime.

Tribine je osmislila Irena Lukšić, a njeni gosti - sugovornici i predavači - bit će ugledni domaći književni kritičari, kulturolozi, filmolozi, publicisti i umjetnici-praktičari.

Izvor: Booksa.hr