U rovinjskoj će galeriji Adris, u srijedu  27. lipnja 2012. s početkom u 21 sat, biti otvorena izložba slika Josipa Vanište. Uz nastup udaraljkaša Petra Ćurića, umjetnika će predstaviti istaknuti povjesničar umjetnosti Igor Zidić.

„U devetome desetljeću života Vaništa se, zahvaljujući svome slikarskom i književnom djelu, predstavlja kao jedan od posljednjih aktivnih velikih majstora moderne tradicije, kao što su bili njegovi uzori, poticatelji, učitelji, poznanici ili prijatelji Morandi, Carrà, Sironi, Braque, Derain, Balthus, Giacometti ili pak Račić, Tartaglia, Babić, Šimunović, Mušič.(...) Dok ga slikarsko i književno djelo, ma kako da su izvorni, kontekstualiziraju u europsku i našu tradiciju moderne, postoji i onaj drugi Vaništa: rezignirani skeptik koji, s jedne strane dodiruje dno egzistencije (Večernje očajanje, 1954; Krleža na bolesničkoj postelji, 1981) i, možda, bolesno uživa u njemu, a s druge pak strane svoju inteligenciju aktivno stavlja u službu apsurda, „odsutnog života" i „praznine Zena" - bio je to Vaništa Gorgone, Postgorgone.", zapisao je, uz ostalo, Igor Zidić u katalogu izložbe.

Posjetitelji izložbe će imati prigodu, između ostalih, vidjeti slike: Autoportret-detalj (1954.), Ana (1971.), Rooseveltov trg zimi (1981.), Dvije Hrvatske kuće (1991.) ...

 Josip Vaništa rođen je u Karlovcu 17. svibnja 1924., istaknuti je hrvatski slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor.

Nakon završene realne gimnazije u Karlovcu, studira na zagrebačkoj Likovnoj akademiji. Nastavnički odjel apsolvira 1948., a 1950. završava tzv. specijalnu slikarsku školu kod Marina Tartaglie. Sljedeće godine počinje s nastavničkim radom na Tehničkom odnosno Arhitektonskom fakultetu. Prvu je izložbu imao 1952. s Miljenkom Stančićem  u Zagrebu, u Muzeju za umjetnost i obrt. U to vrijeme ga Miroslav Krleža, ravnatelj Jugoslavenskog leksikografskog zavoda i književnik poziva da surađuje sa Zavodom. Vaništa je izradio pet njegovih portreta, te je bio posljednji slikar kojem je Krleža pozirao. Početkom 1960-ih javlja se ideja o Gorgoni, umjetničkoj skupini čiji je Vaništa bio suosnivač. Gorgona se  zalagala za alternativne oblike djelovanja, priređivala izložbe i izdavala istoimeni časopis najavljujući konceptualizam i odustajanje od materijalizacije umjetničkih djela. Gorgonska zajednica se raspala 1994.

Josip Vaništa je samostalno je izlagao u Zagrebu, Karlovcu, Opatiji, Rijeci, Osijeku a njegova su djela izlagana i širom svijeta, od New Yorka, Pariza i Londona do Damaska, Pekinga, Bombaya i drugdje, a danas se smatra jednim od najistaknutijih hrvatskih umjetnika.