Autorica instalaciju tumači lapidarno, oštrim misaonim rezovima i smjelim povezivanjima, pozivajući se na autoritete poput Mauricea Merleau-Pontyja i njegovu filozofiju percepcije

Knjiga filozofkinje i književnice Ljerke Schiffler "Josip Vaništa. Beskonačni štap - U čast Manetu" prva je knjiga nove biblioteke Nucleus Muzeja suvremene umjetnosti (MSU), koja predstavlja temeljna djela stalnog postava, Zbirki u pokretu tog zagrebačkog muzeja.

Premda je stalni postav MSU-a podložan promjenama, desetak umjetničkih djela ključno za identitet Zbirke, a Vaništin "Beskonačni štap. U počast Manetu" iz 1961. jedno je od njih, s obzirom na to da je označilo početke novih medijskih i značenjskih pojava, instalacija i protokonceptualne umjetnosti u Hrvatskoj, ali i u europskim te svjetskim okvirima.

"U 17 esejističkih minijatura, 'kratkih rezova', koji čine relativno labavu cjelinu koju je moguće čitati na preskok, Schiffler, izvlačeći iz egzistencijalne tame na svjetlo dana njezinu prividnu jednostavnost, osvjetljava slavnu Vaništinu instalaciju nastalu prije više od pola stoljeća", rekla je urednica knjige, muzejska savjetnica Nada Beroš.

Autorica instalaciju tumači lapidarno, oštrim misaonim rezovima i smjelim povezivanjima, pozivajući se na autoritete poput Mauricea Merleau-Pontyja i njegovu filozofiju percepcije, racionalističku filozofiju Johna Lockea, preko husserlijanskog poziva 'natrag stvarima', sve do egzistencijalne analitike tubitka Martina Heideggera, ocijenila je.

Po njezinim riječima, filozofski diskurs knjige ne zahtijeva od čitatelja stručno poznavanje filozofije, već se Vaništinina 'teorija gledanja' tumači nenametljivo, jasno i uvjerljivo.

Schiffler u knjizi, među ostalim, navodi kako je "Beskonačni štap" post-scriptum gorgonske i postgorgonske Vaništine faze u kojem "otkriva neposredno dano pomoću dodanog", pritom pogađajući pravu prirodu ready- madea te taj njegov rad uspoređuje s Munchovim bezglasnim krikom i De Chiricovom opsesijom 'novom astronomijom stvari' te Johnom Cageom, s obzirom da je "komunikacija moguća samo u suodnosu gdje se traži sve".

Beroš kaže kako je knjiga Ljerke Schiffler, koju je autorica najprije objavila u vlastitoj, maloj nakladi 2010., bila posredni poticaj za promišljanje Biblioteke Nucleus.

Ta će biblioteka, najavila je, okupljati pisce, pjesnike, filozofe, sociologe, psihologe, liječnike i sve one koji bi na "prevratnička djela" stalnog postava mogli gledati iz pomalo neočekivanih rakursa, izvan strogo povijesno-umjetničkih interpretacija, a kako bismo "proširili značenjska polja i otvorili se za drukčija čitanja i nove čitatelje".

Forma i opseg knjiga neće biti strogo određeni, pa će se u njoj objavljivati sve, od poezije i esejistike do znanstvenog diskursa. Zasad je u planu objaviti knjige "Julije Knifer: Meandar u kut" Igora Zidića, "Ivan Kožarić: Unutarnje oči" Borisa Greinera, "Marino Tartaglia: Autoportret" Tonka Maroevića i "Josip Seissel: Pafama" Ješe Denegrija.

Prva knjiga biblioteke, "Beskonačni štap" filozofkinje, znanstvenice, književnice Ljerke Schiffler, autorice niza izdanja među kojima se ističu radovi o Nikoli Gučetiću, Matiji Frkiću i Franu Petriću, predstavit će se 6. prosinca u Muzeju suvremene umjetnosti.

Grafičko oblikovanje Biblioteke Nucleus i te knjige napravio je mladi dizajnerski tim NJI3, grafičke dizajnerice Tessa Bachrach Krištofić, Dina Milovčić i Franka Tretinjak.