Kultura

Literarni slatkiš

Zadarski pisci za neznalice

Zadarski pisci za neznalice

Bliži se 24. studeni, Dan grada Zadra, koji se u našem gradu već započeo obilježavati brojnim događanjima, kulturnim, umjetničkim, sportskim, zabavnim. Zadarski pisci za neznalice - tako bi mogli sažeto opisati književni događaj kojega je sinoć u Gradskoj knjižnici Zadar priredio ZaPis.

Zadarski autori, okupljeni u društvu ZaPis, na posve nekonvencionalan način publici su priuštili putovanje zadarskim književnim stvaralaštvom, od samih početaka vezanih uz skriptorij samostana sv. Krševana kada se razvija kultura pisanja; odnosno, doba kada književnost još ne postoji u umjetničkom smislu, sve do 20. stoljeća kada je Zadar bio moderan europski grad.

Uz moderiranje Želimira Periša i Stanislave Nikolić Aras, ZaPisovci su čitali djela nekih od najznačajnijih pisaca rođenih na zadarskom području ili onih koji su bili vezani uz Zadar.

Čuli smo brojne zanimljive i manje poznate činjenice o piscima, njihovom životu i radu, uvjetima u kojima su stvarali, kulturnoj klimi u Zadru kroz stoljeća. A sve to na jedan ležeran, opušten i zabavan način, kakav je već uobičajen na susretima ZaPis-a.

Prvi latinični tekst na narodnom jeziku potječe iz zadarskog benediktninskog samostana. Prvi rječnik na hrvatskom jeziku izlazi 1545. godine zahvaljujući Faustu Vrančiću. ''Planine'' Petra Zoranića smatramo prvim hrvatskim romanom. Prve novine na hrvatskom jeziku izlaze u Zadru. Šime Budinić prvi koristi dijakritičke znakove č i ć.

Prvi hrvatski povijesni ep piše Brne Karnarutić. Tijekom 19. i 20. stoljeća u Zadru je postojalo čak 6 tiskara i 40 novina i časopisa, a 1862. izlazi Narodni list koji je danas najstarija živuća novina. Brojni antologijski književnici prva djela objavili su upravo u Zadru.

Vladimir Nazor, Juraj Baraković, Šime Budinić, Brne Karnarutić, Petar Preradović, Vladan Desnica... sve su to imena kojima se rijetko vraćamo nakon što ih upoznamo na satovima književnosti.

Da je to prava šteta, dokazali su ZaPisovci, čitajući fragmente iz njihovih djela. Čuli smo Igora Eškinju, Andreju Maltu, Ivana Boška Habuša i Roberta Nezirovića.

Poseban trenutak večeri bilo je gostovanje Ivane Begović, praunuke Milana Begovića, do danas najizvođenijeg dramskog pisca, rođenog u Vrlici.

Bila je to prilika i za najavu premijere predstave ''Bez trećega'', koju prema Begoviću režira mladi glumac Vinko Radovčić, ujedno i u glavnoj ulozi (Marko Barić), koji je zajedno sa Žanom Bumber (Giga Barićeva) interpretirao dio iz drame. ''Bez trećega'' premijerno igra u Hrvatskom narodnom kazalištu 29. studenog.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.