Ovo je veliki događaj koji će uvelike uveličati položaj i sliku hrvatske glazbene scene a posebice klape na svjetskoj sceni koja itekako treba upoznati što mi Hrvati kao glazbenici nudimo svijetu

"S velikim zadovoljstvom primio sam vijest da je klapsko pjevanje u Republici Hrvatskoj upisano na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Tradicijsko višeglasno, klapsko pjevanja u našim je krajevima iskaz ljubavi za pjevanje. Klape govore o vrijednostima koje se prenose generacijama, svjedoče o vezama među ljudima u trenucima muke i trenucima slavlja.

Usprkos dominaciji novih, festivalskih klapskih modela, zahvaljujući generacijskoj povezanosti klapsko se pjevanje očuvalo i u svojem tradicionalnom obliku koji je upisom na UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine samo dobio potvrdu svoje vrijednosti i značaja, ne samo kao nacionalne već i kao svjetske baštine. Koristim priliku da čestitam svima koji su radili na promociji ove naše glazbene tradicije u svijetu, svima koji su skrbili da se klapsko pjevanje očuva i razvija, ali i stručnjacima koji su radom na kandidaturi priskrbili da se i ovaj dio našeg nematerijalnog naslijeđa nađe na popisu baštine čovječanstva", ovako je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović eksluzivno za CRO-SOUND komentirao vijest da je dalmatinska klapa uvrštena na popis nematerijalne kulturne baštine u UNESCO-u.

Klapsko pjevanje, simbol Dalmacije i neizostavni dio svakog događaja u Dalmaciji. Klape su uvijek okupljale puk oko centra događaja, kod rođenja djete bi prvo dočekala klapa, klapa bi bila prisutna i na vjenčanju, rođendanu ali i ispraćala svojim melosom osobe na posljednji počinak.

Ovo višeglasno pjevanje inače je podrijetlom s juga Hrvatske i to iz primorskih i otočkih krajeva. Izvodi se i u urbanim, ali i ruralnim sredinama. Iako je u početku klapa bila bez instrumenata kako je vrijeme teklo dobivala je i instrumenatalnu pratnju. Danas se klapsko pjevanje eksperimentira na razne načine i kako god se spajalo uvijek je ugodna za slušanje. Što se pak tiče hrvatske estrade, danas je klapsko pjevanje jako popularne pa tako klape poput Cambi, Kampanel, Intrade, Iskon i druge haraju stageovima dvorana ali i klubova koji su im u zadnje vrijeme širom otvoreni.

Iz sjedišta UNESCO grupe došao nam je odgovor na naš upit o ovom događaju, predstavnica za medije Lucia Iglesias nam mje odgovorila: "Višeglasno klapsko pjevanje okuplja različite skupine ljudi i služi kao marker identiteta za ljude u Dalmaciji. Isto tako ova kultura mogla bi povećati poštovanje kulturne raznolikosti i dijaloga a ujedno su svjedok ljudske kreativnosti. Organizacija festivala i natjecanja, podrška sa lokalne strane ovih pjevačkih skupina i podizanje svijesti jedan je od razloga odnosno kriterija koji su ispunjeni kako bi se dalmatinska klapa našla na ovom mjestu. Lista nematerijalne baštine čovječanstva sastavljen je onih elemenata nematerijane baštine (djelatnosti i izraza) koji nam pomažu pokazati različitost baštine i podižu svijest o njezinom značenju''.

Ovo je veliki događaj koji će uvelike uveličati položaj i sliku hrvatske glazbene scene a posebice klape na svjetskoj sceni koja itekako treba upoznati što mi Hrvati kao glazbenici nudimo svijetu.

Komentar na ovu vijest o odličnom imenovanju dala je i ministrica kuluture Andrea Zlatar Violić:

Uvrštavanje klape u zaštitu UNESCO-a

S velikim smo veseljem i nestrpljivošću čekali odluku Vijeća za nematerijalnu baštinu UNESCO-a koje je 5. prosinca 2012., nakon postupka od više od dvije godine, klapsko pjevanje iz Hrvatske upisalo na listu svjetske nematerijalne baštine.

Pri odabiru prijedloga za upis klapskog pjevanja na Reprezentativni popis, trebalo je voditi računa i o kvaliteti raspoložive pisane, foto i video dokumentacije koja čini sastavni dio kandidature. Jedan od ključnih kriterija, prema kojem je predložen fenomen za upis na Reprezentativnu listu, bio je i mogućnost jasnog identificiranja zajednice, grupe ili pojedinca - nositelja predloženog elementa, te njihova uključenost u proces nominacije. Jer bilo je i osporavanja jedinstvenosti našeg višeglasnog, osobito četveroglasnog pjevanja.

Riječ je o iznimnom priznanju, jer nematerijalna baština govori o tradiciji, našim običajima koje prenose ljudi iz generacije u generaciju.

Pokazala je to sjajnom izvedbom i klapa „Jelsa" neposredno po proglašenju u sjedištu UNESCO-a u Parizu. Za razliku od neke građevine koji ima vrijednost sam po sebi, ovdje je riječ o umijeću koje se u posljednjih stotinjak godina od jedne građanske tradicije razvilo u nekoliko oblika. Svaki od njih ima veliki potencijal da se kao tako visoko valorizirano kulturno dobro nadalje čuva, prenosi i promiče kao dio svjetske baštine, da potiče prepoznatljivost kulture i stvaralaštva Republike Hrvatske, ali specifičnosti njezinih pojedinih regija i područja.

Ministrica kulture: dr. sc. Andrea Zlatar Violić