Druga Noć knjige, koja se održala 23. travnja od 18 do 1 sat, privukla je brojnu publiku koja možda na kraju nije kupila mnogo knjiga, ali je pokazala da postoji jezgra ljudi kojima su knjige i dalje vrlo važne, što je solidan temelj za izgradnju bolje budućnosti čitanja u Hrvata

Već se i jednim površnim prelistavanjem programske knjižice za drugu Noć knjige - koju se moglo pokupiti besplatno na kiscima Tiska - moglo zaključiti da raznolikost i bogatstvo programa podrazumijevaju kako se ne može posjetiti svaki zanimljiv događaj. A program je nudio itekako zanimljive stvari, što znači da uspješno krstarenje kroz Noć knjige traži donošenje teških odluka - treba li u 20,30 sati biti u Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u Zapoljskoj 7, gdje je Damir Karakaš svirao harmoniku, čitao iz svoje nove zbirke 'Pukovnik Beethoven' i crtao ili možda treba izabrati sučeljavanje glazbenog novinara Hrvoja Horvata i glavnog lika njegove knjige 'Sve je lako kad si mlad' Jasenka Houre u knjižari Rockmark u 20 sati. Je li bolje otići na predavanje Rujane Jeger u Arheološkom muzeju o odnosi ljudi i pasa u 19 sati ili pak trčati do Knjižnice Bogdan Ogrizović, u kojoj je predstavljen hvaljeni roman 'Karnera' crnogorskog pisca Milorada Popovića?

Neki će pažljivo birati, dok će drugi ambiciozno trčati s lokacije na lokaciju. U svakom slučaju, nije ni Noć knjige bila bez otkazanih događaja, poput baš gore spomenutog sučeljavanja Horvat-Houra, za koje su nam u rock-knjižari rekli da se ne održava iz 'osobnih razloga'. Zato je na istoj lokaciji u 21 sat bila Mirela Priselac Remi, pjevačica Elementala, te govorila o svojim iskustvima s književnim prevođenjem.

No, avantura Noći knjige službeno je započela u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gdje su predstavljeni ne baš slavlja vrijedni rezultati istraživanja o čitanju u Hrvata, zbog kojih uostalom i jest pokrenuta manifestacija poput ove. Ipak, u tom trenutku se - od kruženja s kulturnom elitom - činilo zanimljivije provjeriti je li sve spremno za dolazak malo književnog života preko save u Novi Zagreb, primjerice u knjižnici u Zapruđu gdje su trebale gostovati Rada Borić iz Centra za ženske studije, te još nekoliko spisateljica. I spremno je - čitanje počinje u 19 sati, ali stolice su već sat prije postavljene a gospođa knjižničarka spremno na upit objašnjava što se to večeras događa kod njih.

U Arheološkom muzeju, koji je bio slobodan za posjetitelje, u 19 sati je veliki broj publike privukla Rujana Jeger, postavljajući naoko bezazleno pitanje 'Kada je pas postao pas?' da bi iz njega isplela intrigantan spoj znanstvenih činjenica (jeste li znali da se pas i vuk samo u 2 posto genetski razlikuju te se mogu uspješno pariti?), zabavne trivije (zvijezdu Sirius Amerikanci nazivaju 'dogstar') i osobnih iskustava. Ali, trči se do Knjižnice Bogdan Ogrizović jer tamo je jednaka gužva, zahvaljujući promociji Milorada Popovića, na kojoj su govorili Miljenko Jergović, Ivica Prtenjača i Seid Serdarević iz Frakture. Jergović pohvalno govori o Popovićevom romanu 'Karnera', istaknuvši piščevu hrabrost da pojedine likove nazove njihovim pravim imenom, pa se u ovom djelu može susresti i, primjerice, pokojnog pjesnika Borisa Marunu.

U velikoj knjižari Arkadija na Trgu bana Jelačića se pak od 18 do 20 sati održavao program posvećen teen čitateljima (jer mladi su budućnost čitanja), koji je također privukao publiku, dok se činilo da se najviše književnog šopinga događa u Algoritmu u Gajevoj ulici, gdje je tijekom večeri vladala često gužva. Oni koji su tako tijekom Noći knjige zujali po centru mogli su primijetiti i mali, improvizirani studio Trećeg programa Hrvatskog radija u Bogovićevoj ulici iz kojega se emitirao specijalni program u povodu ove manifestacije, a među onima koji su uz budno oko urednice Biljane Romić čitali svoja djela bila je i spisateljica Nada Gašić. U istom trenutku niz Bogovićevu jure Zoran Ferić i Ivica Pretnjača, kao da kasne na neku sljedeću promociju.

U AGM-ovoj knjižari u Teslinoj se moglo, između ostaloga, uživati u lijepom flautističkom koncertu između nekoliko književnih čitanja, dok je u Knjižari Ljevak predstavljena knjiga 'Vilikon' Jasne Horvat, o kojoj su govorile urednica Nives Tomašević i književna kritičarka Jagna Pogačnik. Lijep razgovor o vilama i vilinskoj mitologiji je završen uz kolače oko 21 sat. U isto vrijeme je pak počinjalo predstavljanje romana 'Posljedni korak' o kojem su govorili Dražen Ilinčić i Edo Popović u simpatičnom kafiću U dvorištu (Žerjavećeva 7), što je događaj na koji se ipak nije moglo - unatoč želji - prigodno teleportirati.

Zato se stiglo do Bookse, gdje se do 22 sata održala stripovska večer, čiji je vrhunac bio zanimljiv kviz koji je sastavio poznati šampion zagrebačkih pub-kvizova Saša Čobanov. A i obožavatelji stripa su pokazali da ih itekako ima, jer je u Booksi bila jedna od većih gužvi u Noći knjige.

Zanimljivih programa u ovoj Noći knjige nije manjkalo ( Između ostaloga, tko je stigao do Avenue Malla na okrugli stol o erotskoj književnosti? Kako je izgledao ovaj Književni petak koji se po prvi puta - predstavljanjem knjige Katarine Luketić o Balkanu - održao na utorak? Jesu li možda neki katolički aktivisti upali na čitanje Silvije Šesto u Savskom gaju? itd.), ali se prava literarna čarolija događala na jednoj pomalo neočekivanoj lokaciji, u pubu Oliver Twist u Tkalčićevoj ulici.

Tamo je održan maraton čitanja i pričanja o knjizi, a zvijezde večeri su bili polaznici i polaznice kurseva kreativnog pisanja CeKaPe-a iliti Centra za kreativno pisanje. Književni amateri (ali ne i diletanti!) su čitali svoje pjesme i priče, ponekad s velikom i nadasve simpatičnom tremom, a među onime što se moglo čuti vrijedi spomenuti Vladimirom Vidrićem inspiriranu pjemsu 'Trešnja', koja osvaja svojom slatkom atmosferičnošću, te priču gospođe Jasenke o njenom susretu s radnicom u javnom WC-u. Riječ je o malom izresku gorkog ali humanistički nastrojenog realizma, koji je pokazao da je za pisanje potrebna i hrabrost, za što je autorica nagrađena iskrenim pljeskom.

Je li ekipa iz Olivera Twista dovoljna za zaustavljanje poslovnog kraha knjižarstva u Hrvatskoj i za preokretanje trenda nečitanja u nas? Naravno da nije, ali je podsjetila da ima i dalje onih koji čitaju knjige, razmišljaju o njima, plaču ili se ljute, nešto i pišu, jer bi sve drugo bilo gubitak vremena.