Paška čipka, ličko prelo, sinjska alka, klapsko pjevanje, ojkanje ili bećarac- samo je dio velikog popisa hrvatske nematerijalne baštine a koja će ulaskom u Europsku uniju postati još prepoznatljivija. U zajednicu europskih zemalja Hrvatska donosi svoj kulturni, ali i vizualni identitet u bojama hrvatske zastave, protkan crvenim, bijelim i plavim kockicama.

Gdje god u Hrvatskoj zabijete kramp u zemlju, već ste naišli na baštinu, šale se kulturnjaci i povjesničari. No zaista, Hrvatska se kultura proteže od Istre i Dalmacije sve do Slavonije. Bogata tradicija ogleda se u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, Dioklecijanovoj palači u Splitu, Eufrazijevoj Bazilici u Poreču ili katedrali sv. Jakova u Šibeniku.

"Hrvatska kulturna baština iznimno je velika. Ljudi moraju doći u Hrvatsku da bi vidjeli Dioklecijanovu palaču, dubrovačke ili stonske zidine ili arheološka nalazišta u Slavoniji", kaže ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

No to je samo mali dio kulturnog mozaika koji Hrvatska donosi u Europu. Kulturna scena proteže se od kazališta, likovne umjetnosti pa sve do suvremenih performansa, glazbe, stripa ili popularne kulture, dok se na popisu nematerijalne baštine, a koja je pod zaštitom UNESCO-a, nalazi čak 120 kulturnih dobara.

"Na tom popisu su licitarska srca, drvene zagorske igračke ali i sinjska alka, vrličko lil nijemo kolo, čipka i drugo. Dakle, običaji su to koji su dio naše tradicije i danas žive u razni krajevima", kaže Zlatar-Violić.

A zemlje se pamte se i po vizualnom identitetu. Za Skandinavske zemlje to su prekriženje i boja, u Francuskoj je trikolor, dok naša zemlja vizualni kod gradi na 'kockicama', idejnog začetnika dizajnera Borisa Ljubičića.

"Mi ga doduše nismo odradili do kraja, imamo nespretan grb na sredini zastave u kojoj su ti kvadrati jako mali. U mojoj tezi su kvadrati po cijeloj površini s tim da memoriramo i boje: crvenu, bijelu i plavu. Sve to čini taj vizualni kod po kojem se Hrvatska prepoznaje i izdvaja", priča Ljubičić. Prihvaćanje kulturne raznolikosti glavno je načelo kulture u Europi. Svaka zemlja nosi svoju tradciju i vizuale, a Europa želi upoznati i predstaviti upravo ono što je drugačije, novo i zanimljivo.

"Mislim da će hrvatska kultura biti oblik fine diplomacije i indirektne prezentacije te da će mnogi građani Europe vidjeti da Hrvatska ne ulazi samo sa 0,9 posto novog stanovništa već i s velikom tradicijom ali i potencijalom suvremene umjetnosti koja danas dobiva nagrade na najprestižnijim festivalima u Europi", zaključuje Zlatar-Violić.Hrvatsku kulturu i povijest Europa tek treba upoznati, no brojni su i oni koji su je gradili i njome mijenjali svijet, poput nobelovaca Lavoslava Ružičke, Fausta Vrančića ili Vladimira Preloga. Ne smijemo zaboraviti izumitelje Nikolu Teslu, Ruđera Boškovića ili Slavoljuba Penkalu. Hrvat je projektirao cepelin, izumio daktiloskopiju, proizveo Apaurin i osmislio Sumamed. Zanimljivo je i da Hrvatska ima najmanji grad na svijetu- Hum, domovina je kravate, vegete i idejni začetnik i autor SMS parkinga.