Kultura

Kriza je donijela svoje

Manje objavljenih knjiga, više korisnika knjižnica

Manje objavljenih knjiga, više korisnika knjižnica

Ekonomska kriza odrazila se na stanje na tržištu knjige te je zamjetan pad broja izdanih domaćih i prevedenih naslova, nakladnika i knjižara, a više se danas čita samo u knjižnicama

Prošle godine u Hrvatskoj je objavljeno svega oko 1.400 novih naslova, što je mjera s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, piše Deutsche Welle.

 

Kruno Lokotar, urednik u izdavačkom poduzeću Algoritam, smatra kako danas već možemo govoriti o padu prodaje od čak 80 posto.

'Urušavanje svih kriterija i obezvređivanje knjige kao duhovnog dobra i proizvoda zapravo počinje već 2006., od pojave kiosk-izdavaštva', rekao je Lokotar.

Iako se u međuvremenu popravio položaj autora u diobi subvencijskog novca, uvođenjem državnog stipendiranja i usmjeravanjem dijela izdavačkih sredstava u nagrade, budžeti za samu knjigu sve su manji.

To je razlog zbog kojeg su se počele zatvarati mnoge hrvatske knjižare kojih je u jednom momentu bilo čak oko dvjesto.

Naklade knjiga, ne računajući one na kioscima, čiji se opseg naslova do danas također drastično smanjio kreću se u poražavajućem okviru od po nekoliko stotina primjeraka

Na pad čitanosti utjecao je i internet, smatra Lokotar, jer je svojom demokratičnošću potaknuo inflaciju i dezorijentaciju, posebice među mladima.

S druge strane Jasna Kovačević, ravnateljica zagrebačke knjižnice Bogdan Ogrizović, posvjedočila je da su knjižnice danas utočišta za ugrožene čitatelje te da broj njihovih korisnika raste.

Samo u 2012. dosegnuo je oko 134 tisuće korisnika. Jedan od razloga je i to što građani nemaju novca za knjige, ali ih vole čitati.
S obzirom na postojeće stanje, nije ohrabrujuće to što je prošle godine Gradski ured za obrazovanje i kulturu, koji financira i knjižnice, smanjio davanja za knjižnice za više od 30 posto.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.