U dugoj povijesti Zagreb salona on je oduvijek bio otvoren svima i bio je natjecateljskog karaktera

U utorak 5. studenog 2013. u Muzeju Mimara, u Zagrebu, s početkom u 19 sati svečano je otvorenje 35. Zagreb salona, međunarodne izložbe fotografija.

Ova se manifestacija održava već preko 100 godina u organizaciji Fotokluba Zagreb, a ovaj je salon poseban po tome što je po prvi put organiziran kao pozivni, a ne natječajni. Fotoklub Zagreb pozvao je svoj prijateljske klubove iz Hrvatske i svijeta da sudjeluju na ovom salonu. Ukupno sudjeluje 120 autora sa 120 fotografija iz 9 zemalja: Švedska, Turska, Finska, Italija, Slovenija, Austrija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska.

Zagreb salon ne bi trebalo posebno predstavljati jer fotografski svijet s njim živi već 103 godine. No kako je zadnjih desetak godina fotografska populacija znatno porasla i stalno nam se pridružuju nove generacije stasale na digitalnoj fotografiji smatram da nije suvišno ukratko objasniti povijest Zagreb salona i salona kao pojma u fotografskom rječniku.

Salon je zapravo prostorija za opuštanje i druženje koja je kod aristokracije i bogatih obitelji postala prostorija koja je trebala ostaviti utisak na goste. U salon su primani samo gosti od posebnog značenja. To je ujedno bila i najveća prostorija u zdanju u kojoj su bile izložene umjetnine i vrijedne kolekcije i zbirke. U takvim su se prostorijama u 16. stoljeću u Italiji započeli okupljati posebno pozvani gosti pod patronatom obrazovanih i profinjenih domaćica.

Riječ salon koja označava oblik druženja, a ne prostoriju prvi je put upotrijebljena u Francuskoj u 17. stoljeću i koristila se za okupljanje čija je svrha bila ne samo zabaviti pozvane goste, nego i povećati njihovo znanje te profilirati ukus, pogotovo u području umjetnosti. Konačno je godine 1725. u Louvre-u organiziran i Paris Salon, prvi salon umjetnička izložba, u prostoru koji nije bio privatan. Taj salon nije bio otvoren za javnost nego je javnosti postao dostupan tek 1737. Godine 1748. uvedena je još jedna novost, žiri sastavljen od nagrađenih i priznatih umjetnika koji je donosio odluku što će na salonu biti izloženo.

Na taj su način u narednim godinama, po uzoru na Paris Salon, organizirani mnogi umjetnički saloni, pa tako i naš Zagreb salon. Stručni je žiri odabirao radove koji će na salonu biti izloženi i dodjeljivao nagrade za najbolje fotografije.

Za sve one koje zanima više detalja o Zagreb salonu preporučam knjigu Stoljeće promidžbe fotografije koja sustavno obrađuje povijest Zagreb salona i iz koje se može vidjeti koliko su truda i ljubavi mnoge generacije zagrebačkih ljubitelja fotografije uložile u Zagreb Salon. Sve te generacije bile su, kao i danas, okupljene u Fotoklub Zagreb koji više od stoljeća predstavlja centralno mjesto za promociju, razvoj i učenje fotografije u ovom djelu Europe.

U dugoj povijesti Zagreb salona on je oduvijek bio otvoren svima i bio je natjecateljskog karaktera. Od 2010. godine programi Fotokluba Zagreb stavljaju se u širi kontekst a manifestacije dobivaju dodatna značenja. Vodeći se tim idejama odlučili smo organizirati prvi salon koji je isključivo pozivnog karaktera. Ovaj salon organiziramo kao završnu manifestaciju međunarodnog karaktera u sklopu proslave sto i dvadeset godina Fotokluba Zagreb, te kako bismo proslavili i obilježili integraciju Hrvatske u Europsku uniju. To su razlozi zbog kojih smo odlučili naše prijatelje, fotografske klubove iz cijelog svijeta pozvati na posebno organiziran salon i zahvaliti im na dugogodišnjoj suradnji.

Fotoklub Zagreb ima dugu i blistavu prošlost i upravo je organizacija ovog salona pokazala koliko je postignuće ne samo opstati nego i biti aktivan kroz period od 121 godinu. Kad smo se upustili u ovaj potpuno novi koncept prva je misao bila: "u koji ćemo izložbeni prostor uopće smjestiti tolike klubove s kojima smo surađivali"?

No kako se pokazalo mnogi od klubova više na žalost nisu aktivni ili im je aktivnost svedena na puko održavanje. Svaki fotoklub ovisi o svojim članovima i u pravilu o nekoliko osoba koje su pokretači aktivnosti kluba. Kad takve osobe posustanu, najčešće posustane i klub. Neki klubovi s kojima smo prije samo nekoliko godina surađivali i razmjenjivali fotografije danas više nisu aktivni, a neki više ni ne postoje. Upravo iz tog razloga smo sretni što će ovaj salon ugostiti klubove iz mnogih zemalja i naše prijatelje iz Hrvatske, a iskreno se nadamo da će za neke od njih ovo biti dobra motivacija da nastave s radom kako bismo i u budućnosti sudjelovali na zajedničkim projektima poput Zagreb salona.

Završio bih ovaj uvodni tekst citatom za kojeg je izrekao francuski filozof Bernard of Chartres, a kojeg je tako krasno preoblikovao Sir Isaac Newton: "Ako sam i vidio dalje od drugih, to je zato što sam stajao na ramenima divova". Mi današnji članovi Fotokluba Zagreb zaista možemo to izjaviti za sebe i na taj način odati počast svim generacijama koje se prije nas vodile klub i održale ga za nas, kao što ga i mi moramo održati za buduća pokoljenja koja će nas jednog dana naslijediti u ovoj uglednoj organizaciji.

Autor: mr.sc. Damir Tiljak, predsjednik Fotokluba Zagreb