Okrugli stol o "Filozofijskom leksikonu", Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, čiji je glavni urednik Stipe Kutleša održan je večeras u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

O Leksikonu su govorili ravnatelj Leksikografskoga zavoda Antun Vujić, glavni urednik "Filozofijskoga leksikona" Stipe Kutleša, Filip Grgić s Instituta za filozofiju, Tomislav Bracanović s Odjela za filozofiju Hrvatskih studija, Bojan Marotti iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU te Željko Pavić iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.

Vujić je istaknuo kako se leksikoni ne pišu za struku nego za manje stručno upućenu javnost koja traži relevantnu informaciju. "U Leksikonu su autorski prilozi koji su tijekom uređivačkoga procesa ujednačavani", rekao je Vujić dodavši kako je riječ o najkvalitetnijem djelu koje smo do sada imali.

Po Kutlešnim riječima, bez obzira na pitanje smisla izradbe ovakvih leksikona, Filozofijski leksikon, kao novost obrađuje cjelovitu hrvatsku filozofiju te filozofije nama susjednih naroda. "Leksikon je ogledalo naše kulturne svakodnevice", rekao je Kutleša dodavši kako se u njem odražava naše filozofsko, intelektualno i duhovno stanje.

Grgić smatra kako je Leksikon djelo aktualno i široko, iz kojeg će budući istraživači moći analizirati današnje stanje hrvatske filozofije - njezine kvalitete, ali i nedostatke.

Bracanović je istaknuo kako je Leksikon opsežnije, informativnije i nepristrano djelo koje nije podleglo filozofskoj modi. "Korisnicima će poslužiti i kao ključ za čitanje drugih izvora", rekao je ocjenivši kako će se njime manje služiti eksperti.

Smatra kako je dobrodošao srednjoškolcima, studentima i pripadnicima drugih struka.

Filozofski leksikon je leksikografsko djelo koje sustavno obrađuje filozofiju i srodne joj znanosti. U više od 3500 članaka Leksikon daje sveobuhvatan pregled pojmova, filozofskih smjerova i orijentacija temeljnih filozofskih disciplina, metafizike, ontologije, teorije spoznaje, etike, estetike, filozofije jezika, filozofije znanosti, filozofije uma i dr., kao i života i rada istaknutih i manje poznatih filozofa.

U Leksikonu su zastupljene i humanističke, društvene i prirodne znanosti u onim segmentima u kojima se preklapaju s filozofijom, a donose se i prikazi istočnjačkih filozofija kao i nacionalnih filozofija zapadnjačke i istočnjačke tradicije. U izradbi Leksikona sudjelovalo je oko 150 suradnika, od kojih nekoliko iz inozemstva.