Povod za prikazivanje filma i priču o „Bedemu ljubavi" bilo je predstavljanje knjige „Prsten mira i majčinske ljubavi" Slavice Bilić

U Zadru je u ponedjeljak prvi put javnosti prikazan kratki dokumentarni film o putovanju žena iz „Bedema ljubavi" autobusima u Frankfurt i druge europske gradove, gdje su, u prvim danima rujna 1991. godine, upozoravale javnost na činjenicu da su, u vrijeme agresije JNA na Hrvatsku, njihovi sinovi još uvijek zatočenici po kasarnama JNA, gdje su bili krenuli na redoviti vojni rok, piše Slobodna Dalmacija

- Nismo znale gdje su nam sinovi, njih oko šest tisuća. Ostali su zatočeni u JNA kada je počela agresija na Hrvatsku i nismo znale ni gdje su. To je ujedinilo majke u „Bedem ljubavi", s 40 autobusa smo otišle u centar Beograda tražiti informacije o našim sinovima, tražiti da ih puste iz JNA - ispričala je Zdenka Grdović, tadašnja predsjednica zadarskog ogranka „Bedema ljubavi".

Knjiga Slavice Bilić

Povod za prikazivanje filma i priču o „Bedemu ljubavi" bilo je predstavljanje knjige „Prsten mira i majčinske ljubavi" Slavice Bilić, prve predsjednice pokreta majki „Bedem ljubavi". Knjiga je izašla u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDC), a u Zadru je predstavljena u sklopu obilježavanja 21. obljetnice vojno-redarstvene akcije „Maslenica".

Zdenka Grdović prisjećanjima je popratila projekciju filma, kazavši da je, nakon propalog pokušaja kontaktiranja oficira JNA u Beogradu, otišla u sjedište UN-a za Europu u Ženevu, gdje je odnijela popis mladića zarobljenih u JNA.

- Pod granatama sam u Zadru kopirala fotoelaborat svih poginulih u Škabrnji, pa sam i to odnijela u Odjel za ljudska prava u UN u Ženevi. Službenici koja je zaprimila fotoelaborat pozlilo je od prizora koje je vidjela, onesvijestila se. I danas je taj fotoelaborat tamo. A naš odlazak u Ženevu urodio je plodom, ubrzo su počela puštanja naših sinova iz JNA - kazala je Zdenka Grdović.

Ivan Radoš, arhivist HMDC-a, predstavio je recentna izdanja ovog centra, napomenuvši da Centar sustavno objavljuje svu dokumentaciju, vojnu i civilnu, prikupljenu iz tzv. SAO Krajine.

- Poseban dio su naša fotomonografska izdanja, posljednja je fotomonografija „Alfe žive vječno", o pripadnicima Specijalne jedinice policije iz Zagreba, u kojoj imamo 30-ak njihovih svjedočanstava. Želimo potaknuti i pripadnike zadarskih „Poskoka", ali i ostalih postrojbi sa zadarskog područja, da zabilježe, dok je vrijeme, svoja svjedočanstva i da ona budu objavljena - kazao je prof. Radoš.

SD/eZd