Najugledniju hrvatsku pjesničku nagradu - Goranov vijenac dobila je ove godine pjesnikinja Gordana Benić, a nagradu Goran za najbolji pjesnički rukopis do 30 godina dobila Katja Knežević.

Ocjenjivački sud u sastavu Branko Maleš, Dražen Katunarić, Evelina Rudan, Davor Šalat i Branislav Oblučar nagradu je dodijelio Gordani Benić, a kako je priopćeno danas iz Odbora Goranova proljeća, po ocjeni žirija u sastavu Dinko Telećan, Tomica Bajsić i Anera Ryznar nagradu Goran za najbolji pjesnički rukopis do 30 godina dobila Katja Knežević.

Nagrade će lauretkinjama biti dodijeljene na tradicionalnoj svečanosti u Lukovdolu, na Goranov rođendan 21. ožujka.

Goranovo proljeće. hrvatska najstarija i najuglednija pjesnička manifestacija, ove godine bilježi svoje 51. međunarodno izdanje. Program će se održavati u Zagrebu, Lukovdolu, Rijeci i Pazinu.

Ocjenjivački sud za nagradu Goranov vijenac Gordani Benić ističe kako je poezija te splitske pjesnikinje jedno od najosebujnijih i najvrednijih poetičkih iskustava suvremenog hrvatskog pjesništva. "Ona je u svojim prvim zbirkama pjesama, a tome se ponovno vratila i u recentnoj trilogiji o Diklocenijanovoj palači, odmjeravala vidljivo i nevidljivo, konkretizirani prostor spomenute palače i njegova istodobna utonuća u labirintnu onkrajnost, polifoničnost simultanih povijesnih slojeva i nadrealnu preobrazbu mediteranskog imaginarija", stoji u odluci u kojoj se dodaje kako u novi poetički prostor, u kojemu oniričnost u gotovo šopovskim razmjerima ukida svaku gravitaciju.

Sud smatra kako je Benić u punoj mjeri ušla zbirkom pjesama u prozi Balada o neizrecivom iz 2003. godine. Knjigu je, kako se navodi, otvorila konstatacijom: "Počinje kaos". Navodi se i kako usprkos veličini novosti načina pisanja Gordane Benić, spomenuta knjiga kao da je bila tek portal za prostor nove poetike. "Tekstovi u autoričinim knjigama Svijet bez predmeta, Banalis Gloria i Oblik duše već su snažno rascvjetavanje tog novog poetskog iskustva", stoji u obrazloženju. "Gordana Benić u svojim zbirkama pjesama, kao rijetko tko u suvremenom hrvatskom pjesništvu, obnavlja vjeru u mogućnosti književnosti, napominje povjerenstvo i dodaje kako poezija, ako i ne daje neku formulu vrhunaravna spasenja ili neupitna smisla koji bi podupro tjeskobnu i nezbrinutu ljudsku egzistenciju, ipak, u svojim najboljim trenucima, ostaje jedna od malobrojnih odmaka od posvemašnje ispražnjenosti suvremena svijeta, a tome iznimno dojmljivo svjedoči naša pjesnikinja.

Katja Knežević rodila se u Bosni i Hercegovini 1987. g. U Zagrebu živi od četvrte godine. Diplomirala je engleski jezik i književnost i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Donedavno je radila kao profesorica, a od ožujka odrađuje prevoditeljski staž u Odjelu za prevođenje u Bruxellesu. Poeziju i prozu piše od djetinjstva. Poeziju je dosad objavljivala u zbornicima Sesvetski oblok, Moj tata plače u kino dvoranama, Tramvaj leti u nebo i PitchWise 2012 te u crnogorskom časopisu za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars. Godine 2012. osvojila je prvo mjesto na međunarodnom natjecanju Sea of Words u organizaciji Europskog instituta za Mediteran i Zaklade Anna Lindh s kratkom pričom Nevidljiva majka.