Napisan između 1911. i 1914. i objavljen tek postumno 1927., roman "Amerika", originalnog radnog naslova "Onaj koji je nestao", Kafkin je nedovršeni prvi roman

Predstava "Amerika" nastala prema romanu Franza Kafke, čija je premijera održana u subotu navečer u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavelli u režiji Janusza Kice i dramaturškoj obradi Gorana Ferčeca, postavljena je kao tjeskobno putovanje mračnim predjelima ljudske egzistencije utjelovljenom u idealu obećane zemlje Amerike, koje ipak završava nagovještajem mogućnosti sreće.

 

Napisan između 1911. i 1914. i objavljen tek postumno 1927., roman "Amerika", originalnog radnog naslova "Onaj koji je nestao", Kafkin je nedovršeni prvi roman (uredio ga je i objavio njegov prijatelj Max Brod), u kojemu se mladi pisac suočava s očajničkom potrebom traženja izlaska, bijega iz života, pronalazeći jedan oblik mogućeg "nestajanja" u literarnoj paraboli Amerike.

Iako je ishodište "Amerike" otuđenost, izoliranost i neuklapanje u ljudsku sredinu, ujedno je to i Kafkin najduhovitiji roman, što je vidljivo i u Ferčecovoj dramatizaciji.

Glavnu ulogu tumači Živko Anočić, koji od prve do posljednje scene odmjereno interpretira Kafkinog 16-godišnjeg junaka suočenog s neočekivanim događajima na koje ne može utjecati - od dolaska u newyoršku luku, preko pronalaska ujaka, druženja sa skitnicama i rada u hotelu, do konačnog umirujućeg (anti)klimaksa koji nudi iskupljenje i pomirenje sa svijetom, kao alternativu iščeznuću.

Uz Anočića na ogoljenoj sivoj sceni, koju potpisuje Marko Japelj, u višestrukim ulogama nastupaju glumci riječkog HNK-a Nika Mišković, Jelena Lopatić, Davor Jureško, Dražen Mikulić, Jasmin Mekić, Igor Kovač, Aleksandra Stojaković, Biljana Torić i Olivera Baljak, te Gavellini glumci Hrvoje Klobučar i Siniša Ružić.

Dramaturg Goran Ferčec u svojoj je adaptaciji nastojao zadržati linearnu strukturu romana, a poseban je naglasak stavljen na posljednje poglavlje o "Prirodnom kazalištu iz Oklahome", koje donosi naglašeno metaforičku sliku idealnog društva koje je spremno prihvatiti sve, pa i Karla Rossmanna. U njemu Kafka "zagonetnim riječima nagovješuje da će njegov mladi junak tu kao nekom rajskom čarolijom, ponovno pronaći zvanje, slobodu, oslonac, pa čak i svoj zavičaj i roditelje".