Umro najstariji hrvatski akademik Eugen Topolnik
Najstariji redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), umirovljeni profesor mikrobiologije na Veterinarskom fakultetu, akademik Eugen Topolnik preminuo je danas u Zagrebu u 103. godini, izvijestio je HAZU.
Akademik Topolnik rodio se 9. siječnja 1912. u Tuzli. Od 1919. živio je u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1935., a 1937. je doktorirao. Kao terenski veterinar radio je u Kosijeriću (Srbija), Trebinju, Perušiću i Vrbovskom. Od sredine 1941. radio je kao asistent u Zavodu za zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, a u ljeto 1944. odlazi u Moslavinu u partizane.
Nakon Drugog svjetskog rata radio je u Ministarstvu poljoprivrede NR Hrvatske u Zagrebu gdje je organizirao proizvodnju bioloških pripravaka, a zatim u serum zavodima u Vrbovcu, Kalinovici i Novom Sadu. Godine 1947. postavljen je za asistenta u Zavodu za mikrobiologiju i imunologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i privremeno je dodijeljen na rad u Savezni institut za veterinarsko-medicinska istraživanja u Zagrebu. Istodobno je izabran za znanstvenog suradnika. U školskoj godini 1949./50. 12 mjeseci je boravio na usavršavanju iz virusologije na medicinskim fakultetima u Bernu i Zuerichu. Godine 1951. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu postao je docent iz predmeta Mikrobiologija i imunologija, 1954. izabran je za izvanrednog, a 1959. za redovitog profesora.
Od 1954. do 1977. bio je predstojnik Zavoda za mikrobiologiju i Klinike za zarazne bolesti, a istodobno je bio i direktor Instituta za zarazne i invazione bolesti Veterinarskog fakulteta. U razdoblju od 1954. do 1966. u dva dvogodišnja mandata bio je dekan Fakulteta, a u dva mandata bio je prodekan. Umirovljen je 1981.
U Akademiju je izabran za izvanrednog člana 1963., a za redovitog člana 1979.
Akademik Topolnik objavio je 78 znanstvenih radova. U disertaciji iz 1937. prvi je u nas objavio rezultate istraživanja tuberkuloze peradi. Nakon toga pretežno je istraživao virusne bolesti. Prvi je u nas dokazao atipičnu kugu peradi i opisao neka svojstva uzročnika. Rezultati njegova znanstvenog rada citiraju se u stručnoj literaturi i u standardnim priručnicima iz mikrobiologije i epizootiologije.
Kao dekan Veterinarskog fakulteta, akademik Topolnik znatno je pridonio razvoju i organizaciji znanstvenih jedinica, posebno Centra za patologiju peradi, a poticao je i osnivanje Virusološkog laboratorija u Zavodu za mikrobiologiju i zarazne bolesti. Mlađim suradnicima omogućio je specijalizaciju u prestižnim virusološkim laboratorijima u Europi. Za studente veterinarske medicine napisao je nekoliko skripata i bio suautor udžbenika Mikrobiologija za veterinare. Napisao je i Praktikum iz mikrobiologije i imunologije, kao i Priručnik za veterinarske bakteriološke i serološke laboratorije. Kao šef Odjela za viruse i rikecije na Veterinarskom institutu u Zagrebu uveo je u stručni i znanstveni rad veći broj stručnjaka iz svih dijelova tadašnje države koji su nastavili rad na lokalnim institutima i fakultetima.
Akademik Eugen Topolnik nekoliko je godina bio član Sveučilišnog savjeta i Sveučilišnog vijeća u Zagrebu, član nekoliko Sveučilišnih komisija i voditelj Komisije za nastavu III. stupnja. Više je godina bio biran za potpredsjednika Društva nastavnika Sveučilišta u Zagrebu. Jedno je vrijeme bio tajnik, a zatim i predsjednik Društva veterinara SR Hrvatske. Urednik znanstvenog časopisa Veterinarski arhiv bio je od 1953. do 1975. Uređivao je i više izdanja Poljoprivrednog nakladnog zavoda, tri izdanja Veterinarskog priručnika (1953., 1961., 1976.), kao i nekoliko izdanja Akademije. Sudjelovao je na više kongresa u zemlji i inozemstvu.
Za svoj nastavni, stručni i znanstveni rad akademik Topolnik primio je nekoliko nagrada, odlikovanja i priznanja, a u povodu 100. rođendana predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović odlikovao ga je 2012. Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
Vezane vijesti
-
Istaknuti hrvatski internist i kardiolog, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), akademik Vladimir Goldner umro je u ponedjeljak u Zagrebu u 84. godini, priopćio je HAZU.
-
U povodu 140. obljetnice rođenja hrvatskog književnika Milana Ogrizovića, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) organizirao je retrospektivnu izložbu Milan Ogrizović i kazalište koja se može razgledati do 31. svibnja u Narodnom domu HAZU u Opatičkoj ulici.
-
-
Izdvojeno
-
Odjel za pedagogiju i Studentsko savjetovalište danas su u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i Međunarodnog dana ljudskih prava, priredili predavanje izv. prof. dr. sc. Matilde Karamatić Brčić “Inkluzivno obrazovanje kao pretpostavka osiguravanja jednakih mogućnosti”.
-
MK Beštije sutra, na blagdan svete Luce dolazi 20. put u DV Laticu.
-
Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s radijskim voditeljem, glazbenim kritičarem i urednikom (HR2), Zlatkom Turkaljem Turkijem, donosi još jedan intervju u nizu u sklopu glazbenog projekta Diskografska spajalica. Ovoga puta, u našem društvu bio je jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih repera ovih prostora Edo Maajka.
-
Iz zadarske Elektre stiže obavijest o privremenom prekidu u opskrbi električnom energijom zbog radova prema sljedećem rasporedu
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.