U sklopu Znanstvenoga savjetovanja hrvatskih i bugarskih povjesničara danas je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) predstavljena knjiga bugarske povjesničarke Irine Krivošieve Ognjanove "Katoličeskata c'rkva i ustaškijat režim v H'rvatija (1941-1945) (Katolička Crkva i ustaški režim u Hrvatskoj 1941.-1945.).

 

Knjigu su u sklopu skupa koji se održava na temu "Rezultati i perspektive zajedničkoga znanstvenog projekta HAZU i BANU - Hrvatsko-bugarski odnosi u prošlosti", predstavili povjesničari Svetlozar Eldarov i Mario Jareb te autorica knjige Irina Krivošieva Ognjanova, a predstavljanju je nazočila i bugarska veleposlanica u Hrvatskoj Tanya Dimitrova Dimitrova.

Eldarov je podsjetio na duboke i stoljetne hrvatsko-bugarske veze još od srednjovjekovnih doticaja hrvatskoga kralja Tomislava i bugarskoga cara Simenona. "Naša dva naroda su u novijoj povijesti sotonizirana", rekao je Eldarov dodavši kako su "klerofašizam" i monarhofašizam" komunističke izmišljotine iz političke kuhinje Kominterne.

Po Eldarovim riječima kanonizacija zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca potvrda je časne uloge koju zauizma hrvatski narod u europskoj povijesti.

Vrijednost knjige ocijenio istraživanjem na temeljnim izvorima građe koja broji preko 600 bibliografskih jedinica.

Mario Jareb istaknuo je kako knjiga u uvodnom dijelu sažeto zahvaća u srž hrvatskoga pitanja prije početka Drugoga svjetskog rata te dodao kako se Katolička crkva već tada radi svojih interesa zalagala za samostalnu hrvatsku državu. "Ovo je vrlo vrijedna knjiga koja pomaže i hrvatskoj historiografiji", rekao je Jareb dodavši kako donosi i neke sadržaje kojima zbog prošlih stereotipa nije bio zagađen hrvfatski javni prostor.

Ocijenio je da se istraživanje temelji na primarnim izvorima za razliku od, kako je rekao, nekih inozemnih stereotipnih uradaka temeljenim na trećerazrednoj literaturi.

Autorica u svojoj knjizi ističe kako je uloga Katoličke crkve kao nacionalne duhovne institucije i zaštitnika hrvatskih nacionalnih interesa jednako velika prije kao i poslije Drugoga svjetskog rata. Napomenula je kako analiza djelatnosti koje Crkva obavlja u vremenu između 1941. i 1945. pokazuje da se u situaciji desnoga totalitarizma ona maksimalno distancira od ustaškoga režima i ne kompromitira se ideologijom fašizma i nacizma.

U knjizi ističe i ukoliko se ustaški pokret identificira s nacionalnim ciljevima i zadacima o stvaranju nezavisne hrvatske države da ga velik dio katoličkoga klera podupire još u razdoblju između dva rata. "U travnju 1941. Katolička crkva pozdravlja stvaranje NDH jer to pruža mogućnost Hrvatima da se oslobode od srpske dominacije u Jugoslaviji te da obnove svoju samostalnu i suverenu državu", napominje Krivošieva i dodaje kako nadbiskup Stepinac zbog nezadovoljstva ustaškom politikom jasno razgraničava državu od režima.

Pred izborom ustaška ili boljševička diktatura, Katolička crkva čvrsto prihvaća ideju nezavisne Hrvatske, ističe i dodaje kako ustaše zbog neprijateljskog odnosa prema Crkvi gube ugled u narodu koji pokazuje otpor prema ustaškoj vlasti.

Ocjenjuje kako se katolički kler ne miri s ulaskom u novu jugoslavensku federaciju te nastavlja podupirati borbu svoga naroda za slobodu i nezavisnost u okolnostima nove totalitarne komunističke uprave.

Knjigu je objavio nakladnik Paradigma iz Sofije 2014.

Tijekom Znastvenoga savjetovanja bit će predstavljen i zbornik sa znanstvenoga skupa "Hrvati i Bugari kroz stoljeća", održan prošle godine u zagrebu te te zbornik radova "Europa u kulturnom i političkom biću Bugara i Hrvata, kao i knjiga "Istaknute hrvatske i bugarske intelektualke".

Na okruglom stolu raspravljat će se o dosadašnjoj i budućoj hrvatsko-bugarskoj suradnji.