Izložba "Cvijina gradina - tragom zaboravljene prošlosti" organizirana je u sklopu programa obilježavanja Dana Arheološkog muzeja Zadar koji se obilježava 30. studenog. Otvorenje izložbe bit će u nedjelju , 30. studenog u 18:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar. 

Izložba predstavlja arheološki lokalitet Cvijina gradina u Kruševu kod Obrovca. Riječ je o vrlo vrijednom nalazištu čije je istraživanje započelo vrlo rano, u prvim godinama 20. stoljeća.

Nakon gotovo stogodišnje stanke, arheološke radove na gradini nastavio je Arheološki muzej Zadar. Od 1999. godine do danas provedeno je ukupno 9 kampanja financiranih sredstvima Ministarstva kulture RH, a u tri kampanje i dodatnim sredstvima Grada Obrovca.

Cvijina gradina je naselje kojeg su osnovali stari Liburni, najvjerojatnije već početkom željeznoga doba (9./8. st. pr. Kr.). Zbog povoljnog geografskog položaja i kao istaknuti centar jedne liburnske općine, naselje je nastavilo život tijekom antičkog razdoblja i postalo rimska civitas - gradska autonomija rimskog tipa.

Lokalitet je do danas sačuvao formu grada sa svim osnovnim elementima svog urbanog lika - pristup s ulazom, kružno oblikovan gradski perimetar (bedeme), glavni plato i pod njim oblikovane terase stambene zone, gradske komunikacije i groblje u južnom i jugoistočnom podnožju. Sjeverna i sjeverozapadna strana naselja branjena je prirodnom liticom koja se strmo uzdiže u visini od dvadesetak metara dok je suhozidni bedem vrlo dobro sačuvan na slabije branjenoj južnoj i istočnoj strani.

Arheološkim istraživanjima unutar naselja otkriveni su zidovi kuća koje su tlocrtnom i prostornom dispozicijom prapovijesne, odnosno građene istim načinom kao i u drugim liburnskim naseljima kao jednoprostorne pravokutne prizemnice rađene usuho, s podovima od nabijene gline.

Tijekom antike naselje usvaja tekovine rimskog urbanog stila. Poput mnogih liburnskih gradina na kojima je život nastavilo isto autohtono stanovništvo, i na Cvijinoj su gradini u mnogome zadržane domaće tradicije, a grad je stekao atribute karakteristične za rimska naselja: na zapadnom rubu platoa podignut je hram koji je, prema pronađenim fragmentima skulpture i vrlo dobro sačuvanoj skulpturi orla s munjom u kandžama, bio posvećen Jupiteru. Istočno od hrama vidljivo je kvadratno poravnanje što je mogući ostatak foruma, a na jednoj od južnih terasa utvrđen je kupališni kompleks sa sačuvanim podom od mozaika.

Premda su stariji autori smatrali da je rimsko naselje na Cvijinoj gradini imalo naziv Clambetae, noviji podatci pokazuju da je riječ o rimskom Ansiumu. Na južnom i jugoistočnom podnožju gradine nalazi se liburnsko-rimska nekropola, dosta stradala u devastacijama koje je na prijelazu 19. u 20. stoljeće počinjalo lokalno stanovništvo u potrazi za blagom. Intenzivan život unutar naselja prestaje završetkom antike (4./5. st. n.e.), a sljedeća povijesna razdoblja ne ostavljaju na njemu vidljivih tragova.

Zbog značenja naselja tijekom željeznog doba i antike namjera je i u budućnosti nastaviti sa sustavnim arheološkim istraživanjima na nekoliko različitih lokacija unutar i oko naselja čime bi bili obuhvaćeni svi aspekti života grada: stanovanje, gospodarstvo, obrana, kult i pokapanje.

Izložba Cvijina gradina - tragom zaboravljene prošlosti koncipirana je u dva dijela. U prvom dijelu donosi se kratak pregled povijesnih prilika na području sjeverne Dalmacije, s posebnim osvrtom na obrovačko područje, tijekom prapovijesnih razdoblja i antike. Također, obrađuju se vrste i oblici naselja i rituala sahranjivanja pokojnika tijekom željeznog doba i antike. Drugi dio posvećen je samom lokalitetu Cvijina gradina u Kruševu. Nakon detaljnog opisa gradine donosi se pregled starih i novijih arheoloških istraživanja, te se sukladno njihovim rezultatima naselje na gradini predstavlja najprije kao utvrda starih Liburna i potom kao značajan rimski grad (civitas).

Sve su teme prezentirane na 17 izložbenih panoa s tekstovima i fotografijama, a u pet vitrina izložena su ukupno 202 predmeta iz liburnskog i rimskog razdoblja. Izložba je popraćena bogato ilustriranim katalogom na 62 stranice.