Ravnateljica Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu Marina Viculin preminula je u ponedjeljak u 58. godini, izvijestili su iz Klovićevih dvora, gdje je Viculin provela gotovo cijelu karijeru, od samih početaka krajem osamdesetih do aktualnog mjesta ravnateljice te ugledne izložbene institucije.

Viculin (13. veljače 1957., Zagreb) diplomirala je 1982. povijest umjetnosti i komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Magistrirala je 1987. s temom "Citat u francuskom slikarstvu osamdesetih godina" na pariškoj Sorbonni, gdje je kod mentora Sergea Lemoinea doktorirala s tezom "Pripovijest o Novim tendencijama".

Karijeru je počela krajem osamdesetih kao samostalna likovna kritičarka, pišući predgovore kataloga i likovne kritike u dnevnim novinama. Ubrzo se, 1989. godine, stalno zapošljava na mjestu kustosice u Galeriji Klovićevi dvori, gdje nekoliko godina radi kao kustosica u odjelu za odnose s javnošću. Potom je vodila Galeriju Gradec, specijaliziranu za suvremenu umjetnost, za koji je nedavno najavila da će je nastojati obnoviti i aktivirati.

Bila je i izvršna direktorica Zagrebačkog salona, a od 1999. je stekla zvanje više kustosice u Galeriji Klovićevi dvori. Napravila je velike retrospektivne izložbe fotografije (Braut, Posavec, Vesović, Klarica, Nenad Gattin) i manje kustoske fotografske 'snapshotove' u Kuli Lotrščak (Kučera, Merc, Šolić, Rasol, Efendić, Posavec, Vesović, Dabac, Kožarić, Bavoljak, Herceg, Jurjević, Radić).

S Anne Baldassari, kustosicom fotografije u pariškom Muzeju Picasso, zamislila je i ostvarila uspješnu izložbu "Dora Maar i Picasso - dodir pogledima", održanu u Galeriji Klovićevi dvori 2004. te "Marc Chagall - priča nad pričama" 2007. s Jean-Michelom Forayom .

Od 2004. predaje kolegij "Dizajn u kulturi" na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić, a 2006. pokreće Udrugu Punta Arta, s umjetnikom Vedranom Perkovom. Projekt koji se odvija na otoku Zlarinu kroz umjetničke rezidencije i izložbe teži preispitivanju recepcije suvremene umjetnosti u uvjetima jedne otočke sredine.

U organizaciji Hrvatskog foto-saveza 2007. je s Igorom Kuduzom napravila autorsku izložbu "Volimo li gledati druge ljude?" u Umjetničkom paviljonu, a godinu dana kasnije autorski projekt grupne izložbe bazirane na rezidenciji umjetnika na otoku Zlarinu "Otočka karta", u Galeriji Waldinger izložba Igora Kuduza. U Klovićevim dvorima 2009. postavlja izložbu suvremene umjetnosti "Oltari avangarde" srednje i istočne Evrope te ex-Jugoslavije s Jadranom Adamovićem, i vodi program osječke Galerije Waldinger, gdje ostvaruje niz izložbi, među ostalim, Ivana Posavaca i Nike Radić.

Zvanje muzejske savjetnice stječe 2010., kada i postavlja retrospektivnu izložbu Ivana Faktora u Galeriji Klovićevi dvori, deset izložbi u sklopu Snapshot ciklusa, a i kustosica je izložbe "Zagovori svetom Tripunu – blago Kotorske biskupije". Godine 2011. postavlja monografsku izložba Petra Dabca, kustosica je izložbe autora Radoslava Tomića "Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesanse".

Od 17. travnja 2012. na funkciji je ravnateljice Galerije Klovićevi dvori, iste je godine bila kustosica izložbi "Edgar Degas – skulpture" i "Martin Arnold, ledeni zagrljaj" te radi na Festivalu Hrvatske u Francuskoj, Croatie, la voici, na izložbi "Hrvatska fotografija okom Petera Knappa".

Nakon što je postala ravnateljica u Klovićevim dvorima održava se velika Picassova izložba autorice Anne Baldassari "Remek djela iz Muzeja Picasso, Pariz", kojoj je bila kustosica, kao i retrospektivnoj monografskoj izložbi suvremenog hrvatskog umjetnika Damira Sokića.

Prošle godine je primila odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti Republike Francuske, kao znak priznanja doprinosu umjetničkoj suradnji između Francuske i Hrvatske, te s kolegama napravila likovni postav i prostornu koncepciju izložbe "Normandija/Rađanje impresionizma".

Bila je članica Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti ULUPUH i Zajednice umjetnika Hrvatske. Osim u praksi, brojnim izložbenim projektima, Viculin je ostavila značajan trag u teoriji likovne umjetnosti, surađujući i pišući u nizu umjetničkih publikacija, kataloga i monografija.