Prokop Sueskog kanala, razvoj pomorskog prometa i nautičkog turizma, zagađenje mora,... sve je to postepeno utjecalo na promjene u jadranskom podmorju

Morski utorak, koji je jučer održan u Multimedijalnoj dvorani GKZD, donio nam je još jednu u nizu zanimljivih tema vezanih uz more i njegovu floru i faunu.

Tema na repertoaru - "Novootkrivene i invazivne vrste flore i faune u Jadranu", okupila je znatan broj publike zainteresirane za navedenu problematiku, njezin nastanak i u konačnici - moguće rješenje.

RK Sveti Roko najmlađi je ronilački klub u Zadru, ali njegovi članovi su već i do 40 godina u ronjenju. Osnovali su klub, kako kažu, zbog promocije ronjenja, ekologije, biologije i arheologije. Za vrijeme njihovog svakodnevnog druženja s morem, došli su do novih  spoznaja koje žele podijeliti s ljudima oko nas jer smatraju da premalo znaju o moru

Naime, Ronioci Ronilačkog kluba Sv. Roko Bibinje su tijekom posljednjih mjeseci sudjelovali u više istraživačkih projekata podmorske flore i faune zadarskog akvatorija, prilikom kojih su došli do novih saznanja o jadranskom podmorju.

Predavači Đani Iglić i Alen Petani predstavili su nam novootkrivene (puž golać - polycera elegans te puzlatka - halliotis mykonosensis) i invazivne vrste (plavi rak, alga caulerpa racemosa, taxifolia te razne ribe papigače i napuhače), a sve s ciljem informiranja zadarske i šire javnosti o lijepim, ali i alarmantnim podacima u neposrednoj blizini naših domova.

"Ronili smo na području zadarskog akvatorija. Ono što smo primijetili je biološki vrlo intenzivno područje ispred marine Zlatna luka prema prolazu u Ždrelac. Tamo smo pronašli nove vrste puževa (dvije vrste puža s kućicama i dvije vrste golaća) koje još nisu nikada snimljene u Jadranu. Otkrili smo i invazivne vrste (alga caulerpa racemosa, plavi rak), iz čega se da zaključiti da je sve to usko povezano s nautičkim turizmom", rekao nam je Đani Iglić.

Prokop Sueskog kanala, razvoj pomorskog prometa i nautičkog turizma, zagađenje mora (svjetlosno, zvučno, kemijsko,...), sve je to postepeno utjecalo na promjene u jadranskom podmorju, pa tako i na pojavu invazivnih vrsta.

Na koji način je alga caulerpa racemosa invazivna? što ona točno čini našem podmorju?, pitali smo Đanija Iglića.

"Pa npr., prije godinu i pol dana ronio sam kod otoka Mišnjaka na ulazu u Ždrelac. Bilo je autohtonih vrsta u izobilju: kunjke, gropi, podlanice, salpe,... Sada je ta caulerpa racemosa sve prekrila, poput trave na nogometnom igralištu. Nikakve druge vrste nema, neke su se povukle, neke su uginule,... i ona sada tu vlada. Njezin prirodni neprijatelj nalazi se na mjestima od kuda ona dolazi, a to su tropski krajevi. Tamo postoje određene vrste riba ili puževa koje se njome hrane. Uz temperature i uvjete koji tamo vladaju, ona nije invazivna, ne radi štetu jer je u prirodnom ambijentu."

Iako Plavi rak jest invazivna vrsta, zbog dobrog mesa i izvrsnog okusa, postao je sve traženiji u ribarskoj industriji i gastronomiji "A ovdje gdje je došla, nema prirodnog neprijatelja; ona se širi i zapravo tjera sve pred sobom. Ono što može pobjegne, a ono što ne može, nažalost ugiba, banalizirano rečeno", kaže Iglić.

Može li se išta učiniti po tom pitanju? Možemo li mi građani nešto učiniti kako bi sve to spriječili?

Nažalost, malo se toga može napraviti i teško da se može spriječiti. Postoje nada i optimizam da more uvijek iznađe neke svoje mehanizme i da se na neki način uvijekizbori za prirodnu ravnotežu, kazo je Iglić.

"Npr., kada je na južnom Jadranu bilo primijećeno prisustvo invazivnih algi, na nekoliko su godina snažno okupirale i uništile to područje, kao i život na njemu. Međutim, odjednom su počele stagnirati i povukle se, a u konačnici čak i nestale. Nadamo se da će takav slučaj biti i kod caulerpe racemose. Ali opet, sve zavisi od morskih strujanja koje tamo vladaju. Treba biti strpljiv i čekati da priroda odradi svoje...", zaključio je.

Predavanje u Multimedijalnoj dvorani popratila je i prodajna izložba fotografija na temu podmorja koje su izradili članovi Kluba. Izloženo je 40 fotografija, samo jedan mali dio iz fundusa RK Sveti Roko, a u MMD će biti izložene 2, 3 mjeseca.