Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu središnja je knjižnica RH i Sveučilišta u Zagrebu koja je u više od četiristo godina postojanja, kao središnje mjesto prikupljanja i čuvanja pisanog i tiskanog kulturnog dobra Hrvatske, postala stožerna ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja, rečeno je u ponedjeljak u Zagrebu u povodu svečanog obilježavanja Dana NSK.

 

"Svojim bogatim zbirkama, NSK predstavlja nezaobilazno mjesto za istraživače i za znanstvenike, a kao središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu osigurava dostupnost izvora informacija u svim oblicima", kazala je glavna ravnateljica NSK Dunja Seiter-Šverko na svečanosti u atriju NSK.

Dan je Knjižnici i njezinim djelatnicima čestitao i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić, koji se osvrnuo na značenje te institucije u povijesti hrvatskog naroda i kulture. "Ta se institucija može smatrati čuvaricom hrvatske pismenosti ili simbolom nacionalne memorije kao jedna od temeljnih institucija nacije, koja čuva njezin identitet i kroz povijest ali i u novom vremenu globalizacije", kazao je Kusić.

Prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu Miloš Judaš istaknuo je da NSK, "kao srce ili čvorna točka mreže svih zagrebačkih knjižnica, predstavlja naše kolektivno pamćenje ali i podlogu i nadu za snove o budućnosti".

U prošloj godini u NSK je učlanjeno oko 13,5 tisuća novih fizičkih članova, dok je broj novih virtualnih članova Knjižnice iznosio oko 30 tisuća. "Očigledan je trend smanjenja broja fizičkih korisnika Knjižnice, dok se istodobno povećava broj digitalnih korisnika njezinih portala, zbog čega je NSK i dalje posvećena razvijanju i održavanju svojih digitalnih usluga, a Knjižnica ima i Tweeter i Facebook profile", kazala je Seiter-Šverko.

U suradnji s Europskom knižnicom Europeanom u 2014. digitalizirano je više od pet tisuća jedinica građe, te oko 15 tisuća stranica starih gradskih novina koje su na taj način postale sastavnim dijelom projekta Europeana Newspapers. U prošloj je godini NSK obilježila i niz značajnih obljetnica, među kojima je i 20 godina od otvorenja nove zgrade Knjižnice, deset godina članstva u Europskoj knjižnici Europeani, pet godina suradnje s Europskom digitalnom knjižnicom, deseta obljetnica rada Hrvatskog arhiva web-a i slično, a ostvarila je i niz značajnih međunarodnih suradnji, kazala je Seiter-Šverko.

Ravnateljica se osvrnula i na nastavljene nepovoljne financijske okolnosti poslovanja Knjižnice, napomenuvši kako su sredstva za hladni pogon i dalje nedostatna te je NSK proračunom za 2015. "ponovno dovedena pred novi izazov poslovanja". Ipak, u 2014. ostvareno je povećanje vlastitih prihoda za 2,31 posto, a kako sredstva za nabavu knjižnične građe i dalje ni približno ne dostaju, u 2015. građu će NSK biti primoran nabavljati upravo iz vlastitih sredstava, napomenula je.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao datum svojeg nastanka uzima osnutak knjižnice Isusovačkog kolegija na Gornjem gradu 1607., dok se Dan NSK tradicionalno vezuje uz dan kada je prije 532 godine, 22. veljače 1483. objavljena prva hrvatska tiskana knjiga "Misal po zakonu Rimskoga dvora". Iz tog je misala preuzeto slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko "i") koje čini logotip današnje NSK.

Na svečanome obilježavanju Dana NSK dodijeljena je i Nagrada te knjižnice dugogodišnjoj djelatnici i knjižničarskoj savjetnici Veroniki Čelić Tica za ukupni doprinos razvoju hrvatskog knjižničarstva, posebno u segmentu unaprjeđenja stručne i razvojne djelatnosti u području školskog knjižničarstva.

U predvorju knjižnice postavljena je izložba kojom su na panoima predstavljeni značajni projekti NSK u 2014., a u povodu obilježavanja Dana NSK od 24. do 26. veljače održava se i manifestacija Dani otvorenih vrata NSK, tijekom koje će svim zainteresiranima biti omogućen organizirani obilazak knjižnice.

Obilaskom će biti obuhvaćen i posjet zbirkama građe posebne vrste u kojima je pohranjen najvrjedniji dio fonda koji se sastoji od najstarijih hrvatskih knjiga i rukopisa te vrijednih karata, grafika i notnih zapisa.

Program Dana otvorenih vrata uključuje predstavljanje u utorak antologije suvremenog hrvatskog pjesništva objavljene 2014. na talijanskom jeziku pod nazivom "E dopo di noi resta l'amore" (I poslije nas ostaje ljubav), koja sadrži izbor iz pjesništva 41 suvremenog hrvatskog pjesnika po izboru Marine Lipovac Gatti.

U sklopu programa je i predavanje Dubravke Mlinarić "Karte i identiteti - kartografski 'gastarbeiteri' s hrvatskih prostora u ranom novom vijeku, izbor iz Zbirke Novak", kao i koncert komornih ansambala studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu iz klase prof. Jože Haluze.