Roman "Štakorbar" novinara i književnika Željka Špoljara, dobitnika Književne nagrade Drago Gervais za 2013. godine u kategoriji najboljega neobjavljenog književnog djela, doista je roman pisca za pisce, rečeno je na njegovu predstavljanju u četvrtak navečer u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

 

S tim stajalištem novinara i člana Prosudbenoga povjerenstva te nagrade Davora Mandića suglasan je bio i Kristian Benić iz Gradske knjižnice Rijeka koji je bio i moderator predstavljanja zamišljenoga kao razgovor predstavljača i publike s nazočnim autorom.

Autor Željko Špoljar posvjedočio je kako mu književne nagrade baš nisu važne, uz izuzetak "Gervaisove nagrade" koja je sada jedina nagrada za neobjavljene romane, ima lijepu i bogatu tradiciju, a dobio ju je za roman koji je, rekao je, pisao dugo i potpuno u skladu s načinom pisanja 'stare škole'.

Špoljarov roman objavila je Gradska knjižnica Rijeka prije nekoliko mjeseci, a njezina ravnateljica Gorana Tuškan Mihočić podsjetila je da se Književna nagrada Drago Gervais dodjeljuje još od 1961. godine za iznimna postignuća na području književnog stvaralaštva.

Nagradu dodjeljuje Grad Rijeka, organizaciju je od 2005. godine preuzela riječka Gradska knjižnica, a dodjeljuje se svake druge godine u dvije kategorije - za najbolje neobjavljeno književno djelo te za najbolje objavljeno književno djelo na nekome od idioma čakavskog narječja. Nagrada donosi autorima 20.000 kuna, a dobitniku nagrade za neobjavljeno djelo i pravo da objavi rad na teret proračunskih sredstava Grada Rijeke.

Povjesničara umjetnosti Feđu Gavrilovića ipak čudi što je Špoljarov roman dobio nagradu jer, rekao je, to je autentična životna priča bez imalo društveno prihvatljivog sadržaja, jednostavna i ogoljena od svega što današnje vrijeme smatra 'prihvatljivim' za temu o kojoj se može pisati.

Urednica Maja Hrgović s okupljenima je podijelila dvojbe s kojima je bila suočena kada je prihvatila da bude urednica knjige koju je napisao njezin suprug. Jer, objasnila je, zamka toga privatno-profesionalnog odnosa je neupitna i sigurno ne previše prihvatljiva što je, dodala je, već primjetio i pisac Pavle Svirac.

Ipak odluku da se prihvati uredničkoga posla donijela je jer je 2011. godine bila članica povjerenstva nagrade "Drago Gervais" zato što vjeruje i 'navija' za mlade pisce. Ali, bez obzira na mogućnost da se njezino stajalište proglasi neprofesionalnim, istaknula je da kao urednica stvarano nije imala puno posla s 'čistim rukopisom' romana "Štakorbar".

Autor je objasnio što se 'krije' iza neobične riječi 'štakorbar' - to su ilegalni kafići otvoreni u podrumima ili stražnjim prostorijama obiteljskih kuća po predgrađima. Posvjedočio je kako se i sam 90-tih godina prošloga stoljeća tijekom Domovinskoga rata, kao 16-godišnjak 'vukao' zagrebačkim ulicama i posjećivao takva mjesta kao i glavni lik njegova romana koji je u 'štakorbar' zalazio sa svojim ocem, violinistom, a nakon očeve smrti pokušavao je 'sklepati' roman temeljen na očevu životu.

Špoljar je istaknuo kako je njegov roman reminiscencija na spomenute 90-te godine koje su, smatra, bile čudno doba i nitko ih nije dobro opisao.

Novinar i književnik Željko Špoljar rođen je 1975. godine u Zagrebu. Autor je romana "Gumeni galeb" za koji je 2008. godine dobio prvu nagradu za neobjavljeni roman Matice hrvatske, "Welcome to Croatia", nagrađenu 2006. godine "Kiklopom", te dviju zbirka priča - "Moj brat Felix Krull" i "Teškoće pri gutanju".